Kako je mala zemlja na Himalajima uspjela da postane zeleno kripto-kraljevstvo?

Dodajte komentar

Butan, južnoazijsko kraljevstvo smješteno u planinama Himalaja, nedavno je otkrilo tajnu koja je zaprepastila međunarodno finansijsko tržište: zemlja je godinama tiho rudarila kriptovalute, a da nikome nije rekla, pa čak ni vlastititim građanima.

Južnoazijsko kraljevstvo se nada da će postati druga zemlja na svijetu koja će da upravlja svojim državnim kripto rudnikom.

Ono što je dodatno šokiralo jeste da je zemlja uspjela da rudari kriptovalute na održiv način, upoređujući uobičajene metode koje su uglavnom kritikovane zbog potrošene velike količine elektirčne enrgije.

Butan je uspio da rudari kripto koristeći svoje velike zalihe hidroelektrične energije, obnovljivi izvor energije koji se uglavnom smatra „zelenim“.

Odakle im tako velike količine održive energije?

Ono po čemu je Butan poznat jesu upravo velike količine hidroelektrične energije, oblik obnovljive enrgije koji koristi snagu vode koja se kreće kako bi proizvodio električnu energiju, zahvaljujući drevnim lednicima koji napajaju mnoge rijeke koje teku zemljom.

Energija proizvedena hidroelektričnom energijom trenutno snabdijeva domove većine stanovnika zemlje kojih ima oko 800.000 i predstavlja 30 odsto bruto domaćeg proizvoda Butana.

Ali nedavno otkrivena tajna Butana pokazuje da je zemlja takođe koristila ovaj obimni resurs za još jednu svrhu koja bi mogla da podstakne i da održi njenu ekonomiju u budućnosti: stvaranje vlastitih kripto rudnika.

Butan nije jedini koji se kladi na kriptovalute za svoju budućnost. Srednjoamerička država El Salvador trenutno je jedina zemlja na svijetu koja upravlja državnim kripto rudnicima.

Rješenje za ekonomsku nezavisnost?

Sa svojom malom veličinom i ograničenim resursima, zeleno kripto rudarenje moglo bi da bude rejšenje za ekonomsku nezavisnost Butana, zemlje koja se godinama bori da uspostavi svoju samodovoljnost.

Butan ima prednost zbog svojih resursa i prirode koji zemlju čine idealnim prostorom za operacije rudarenja digitalne imovine.

Hidroelektrična energija je jeftina, a planine u zemlji, budući da su tako visoke, pružaju savršeno okruženje za hlađenje pregrijanih računara koji su zauzeti rudarenjem bitkoina. Kripto rudnici u zemlji mogli bi, barem na papiru, da imaju malo ili nimalo ugljeničnog otiska.

Izvor: BIZLife

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *