Sajber napadi rastu iz godine u godinu, a najveća su prijetnja oni poznatiji pod imenom ransomware. Njihova motivacija je finansijske prirode i u najvećem broju slučajeva za hakere daleko najbolje funkcioniše.
Naime, kad se “probiju” u sistem i počnu da ga kontrolišu, tu kontrolu vraćaju tek kad se isplati tražena otkupnina. Ona je najčešće u kriptovalutama kako se hakerima ne bi moglo ući u trag i rijetki je ne plate jer u suprotnosti rizikuju uistinu mnogo. Posebno ako se radi o osjetljivim podacima. Nažalost, niko nema garancije da ti podaci ipak neće završiti gdje ne bi trebalo.
Koliko je taj dio kriminala unosan, potvrđuje StockApps.com u svom istraživanju. Samo prošle godine hakeri su imali 48,3 odsto rast u odnosu na 2021, kad je ostvareno 39,3 odsto više u odnosi na godinu ranije. Što je najgore, ti postoci provjeravaju se kroz cirkulisanje “ransomware kriptovaluta” na legalnim platformama, odnosno mjenjačnicama. S obzirom da im je identitet bezbjedan, a nikakvi alati za sprečavanje te cirkulacije ne postoje, hakeri bezbrižno “posluju”.
Naravno, državne vlasti i nadležne institucije to ne mogu mirno da posmatraju pa su pokrenute akcije kroz koje će se ostvariti bolja saradnja s mjenjačnicama, a glavni cilj je sprečavanje ove pojave. Ako ništa drugo, hakerima će biti otežano da koriste kriptovalute do kojih su došli kriminalnim radnjama.
U današnje vrijeme to je još bitnije jer su ruski hakeri veoma aktivni, pa se nagađa da na taj način finansiraju tamošnju vlast, a samim time i vojsku. Možda je sve to samo paranoja, ali gdje ima dima…
Pozitivno je da je pažnja konačno usmjerena na ovaj problem, jer “legalno pranje” kriptovaluta već predugo traje. Tako nešto šteti kompletnoj zajednici i baca ljagu na sve koji ulažu u njih na pošten način. Takođe, narušava cijeli ideju decentralizacije, anonimnosti i privatnosti.
ICT Business
