Nakon što je američki Fed u srijedu podigao kamatne stope za 25 baznih bodova signalizirajući da je ivici da uspori najagresivnije monetarno zatezanje u zadnjih nekoliko decenija zbog potresa u bankarskom sistemu, dionice banaka u Evropi ponovno bilježe minuse.
Iz opaski predsjednika Jeromea Powella izvjesno je da se Federalne rezerve boje scenarija u kojem bi problemi s bankama mogli dovesti do kreditne krize s reperkusijama na usporavanje američke ekonomije.
Sljedeća dvije nedjelje su ključne
Kreditnog pritiska boje se i američke kompanije, čak i više od inflacije ako je suditi po najnovijim anketama među vodećim menadžerima. Dobra vijest je što bi kreditni pritisak rezultirao istim efektom kao podizanje kamatnih stopa – hlađenjem potražnje i usporavanjem inflacije. Loša je što u takvom scenariju centralna banka ima vrlo malo kontrole i teško je prognozirati koliko bi duboko u minus ekonomija mogla zaroniti.
Problemi koji su započeli s bankrotom američkih kreditora predvođenim Silicon Valley banke proširili se na Evropu. Švajcarski UBS bio je prisiljen da preuzme Credit Suisse kako bi se spriječila šira kriza,
Dionice ponovo zaronile u korekciju
No, predsjednik Švajcarske centralne banke (SNB) Thomas Jordan rekao je u četvrtak da će iduća dvije nedjelje biti ključne da se vidi uspješnost spašavanja.
I Bank of England jedanaesti uzastopni put povisila je cijenu novca na Otoku uprkos činjenici da su finansijske dionice ponovno zaronile u korekciju, prenosi n1info.hr.
Indeks vodećih evropskih banaka pao je 2,1 posto. Pritom su Deutsche banka i Commerzbank izgubili na vrijednosti 2,1 posto, odnosno 3,2 posto. UniCredit je bio u plusu 0,16 posto, dok je dionica Intesa Sanpaolo pala 0,13 posto.
