Planovi nižeg reda doneseni u posljednjih 10 godina se ne uklapaju u PUP iz 2014. godine. Oni ne samo da predviđaju ubrzanu i obimnu stanogradnju, već je koncentrišu u postojeće tkivo grada, povećavajući spratnost starih zgrada, predviđajući nove zgrade na zelenim površinama i parkinzima postojećih blokova i parazitski kačeći sva ta novonastala naselja na preopterećenu postojeću infrastrukturu koja stagnira u razvoju u odnosu na uvećanje stambenog fonda. To se lako uočava u preopterećenosti škola, vrtića i domova zdravlja, saobraćajnica, parkinga, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, groblja, i ostalog poručuju iz NVO KANA
Veliki broj važećih detaljnih urbanističkih planova na teritoriji glavnog grada nije usklađen za prostomo-urbanističkim planom Glavnog grada, koji je donesen 2014. godine. Odgovarajući na pitanja Pobjede, iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU) su izjavili da je razlogtome to što je planovimakoji su usvajani prije 2014. godine rok važenja produžavan zakonskim rješenjima, te je, samim tim, na snazi veliki broj DUP-ova koji nije usklađen sa vizijom prostornog razvoj a Glavnog grada. Stavljanje van snage ovih planova, smatraju iz ovog resora, s aspekta politike prostornog razvoja Glavnog grada, neophodno je, uz poštovanje stečenih prava investitora. Iz Nevladine organizacije KANA (Ko ako ne arhitekt) smatraju da je većina detaljnih urbanističkih planova u Podgorici zastarjela i jako loša sa stanovišta javnog interesa, jer nemaju jasnu koncepciju razvoja naselja, zanemaruju važnost razvoja javnih sadržaja i dozvoljavaju da prostor bude potrošen na preobimnu stambenu gradnju, sve saciljem zadovoljenja interesa pojedinačnih privatnih investitora. Ističu da PUP iz 2014. godine, koji važi do 2025. godine, konstatuje da Podgorica, zapravo, ima višak stambenih objekata, tj. da ni u razvojnom scenariju do 2025. nije potrebno graditi još stanova. S obzirom na trenutno stanje, smatraju da bi najbolje bilo krenuti u studioznu analizu stanja i planiranje za izradu novog PUP-a za period poslije 2025. godine, u skladu sa kojim će se proizvesti i potpuno nova planska dokumentacija nižeg reda, uz puno učešće javnosti i transparentnost institucija.
Revizija planova
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranj a i urbanizma poručuju da je prilikom izrade prostorno-urbanističkih planova potrebno analizirati važeća planske dokumente i dati prijedlog za reviziju i stavlj anje van snage onih za koj e se utvrdi da nijesu dobri.
-Trenutno je kroz odluku o izradi PUP-a Podgorica predviđeno da se preispita nekoliko planskih dokumenata u čijem se obuhvatu nalaze parcele koje su u zoni zaštićenog područja, kao i zaštitnoj zoni Park šume Gorica poručuju iz MEPPU. Smatraju da stručna i laička javnost nije na zadovoljavajućem nivou prihvatila praksu učešća u izradi planskih dokumenata putem mehanizma javne rasprave.
-Samo je u rijetkim slučajevima javnost reagovala na određena loša planska rješenja, dok se najčešće zainteresovane strane javljaju u cilju povećanj a bruto površina na vlasničkim parcelama ili prenamjene negrađevinskog zemljišta u građevinsko. Osim toga, nije uspostavljena adekvatna kontrola nad izradom planskih dokumenata samim tim što ne postoji državnainstitucijakojabi se bavila planiranjem prostora kao najznačajnijeg resursa jedne države u odnosu na koji se gradi politika razvoj a, već se izradom planova bave privatna pravna i fizička lica poručuju iz Ministarstva.
U navedenim planskim dokumentima osim parametara koji definišu indeks izgrađenosti i zauzetosti na nivou urbanističke parcele, postoje i urbanistički parametri koji se odnose na procenat ozelenjenosti i način tretiranja postojećih stabala na lokaciji, koje, očigledno, projektanti, revidenti, pa i svi ostali koji izdaju saglasnosti zanemaruju i ne shvataju dovoljno ozbiljno, iako su ovi uslovi i smjernice jednako obavezujući kao i svi ostali.
Parametri indeksa izgrađenosti i zauzetosti koji se daju u planskim dokumentima su maksimalni, a mogu biti manj i od maksimalno zadatih i moraju se prilagođavati ispunjenosti svih ostalih planskih parametarakao što supotrebanbroj parking mjesta, udaljenost od ivice parcele i susjednih objekata, procentu ozelenjenosti i si. Pravilnim sagledavanjem svih zadatih planskih uslova i odgovornim i stručnim projektovanjem moguće j e dobiti mnogo bolja prostorna rješenja i na osnovu važećih planova. Jedan od nedostataka regulacionih planova kakve imamo danas je nedefinisanje oblika i pozicije objekata u grafičkim prilozima, već su prikazane samo generalne građevinske linije do kojih se može graditi. Urbanističko planiranje bi moralo obuhvatiti provjeru volumena i međusobnih rastojanja između objekata, kao i orijentaciju objekata kako bi stambeni blokovi bili dovoljno osvijetljeni i provjetreni ističu iz ovog resora. Iz NVO KANA ističu da j e većina detaljnih urbanističkih planova u Podgorici, ali i u ostalim crnogorskim gradovima naprimorju (Budva, Bečići, Petrovac, Bar) i sjeveru (Kolašin) zastarjela i jako loša sa stanovišta j avnog interesa, j er nema jasnu koncepciju razvoja naselja, zanemaruje važnost razvoja javnih sadržaja i dozvoljava da prostor bude potrošen na preobimnu stambenu gradnju, sve saciljem zadovoljenja interesa pojedinačnih privatnih investitora.
Transparentnost
-Dosadašnja praksa izrade i donošenja planova bila je sasvim netransparentna sa stanovišta šire javnosti i pogodovala je učešću i ispunjenju zahtjeva privilegovanih aktera, koji su često uspijevali da utiču na proces izrade planova na način koji im je omogućavao profitabilnu gradnju stambenog prostora na atraktivnim lokacijama, bez obzira na to kakve će biti dugoročne posljedice za zajednicu i za prostor. Novi podgorički stambeni kvartovi rezultat su isključivanjajavnosti iz procesa planiranja i upisivanja interesa krupnog kapitala u prostorne planove poručuju iz KANA. Jedini mehanizam učešća javnosti u kreiranju plana, ističu, jeste javna rasprava.
-Već dugo nam je jasno da taj mehanizam nije adekvatan. Javnost nije upoznata za dinamikom i vremenom održavanja javnih rasprava, nikada nijesu adekvatno promovisane od strane nadležnih, a neki planovi nijesu mijenjani toliko dugo da su javne rasprave na koj ima su razmatrani bile održane prije 10-15 godina, tako da mnogi građani nikada nijesu ni mogli učestvovati. Uz sve to, nadležni se ne bave edukacijom građana o važnosti učešćau planiranju prostora niti to učešće ohrabruju kroz razvoj mehanizama za participativno planiranje, tako da ne čudi da građani ili nijesu zainteresovani, ili prosto ne znaju kako da doprinesu kada nemaju ekspertsko znanje u oblasti planiranj a prostora obj ašnj avaju iz Grupe arhitekata.
Kako ističu, nadu da je to što su kontinuirani protesti i sve veća svijest građana o važnosti zaštite prostora počeli da daju neke rezultate.
Nekoliko loših i zastarjelih planova stavljeno je van snage, onemogućujući da loša planska rješenjabudu sprovedena. Za sve je, međutim, i dalje potrebna uporna i organizovana inicij ativa građana i volj a nadležnih institucija zaduženih za izradu i usvajanje planske dokumentacije, kao što znamo iz slučajeva za plan za dio grada ispod Ljubovića, za zgradu kod škole “Savo Pejanović, ali i za onemogućavanje gradnje na mjestimakod Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje, hotela “Podgorica”, Bloka pet i drugih centralnih lokacija u gradu. Bez velikog pritiska j avnosti i volj e nadležnih, nije moguće ništa postići – smatraju iz Grupe KANA.
Novi planovi
Podsjetivši da je u toku izrada novih zakona o planiranju, gradnji i legalizaciji, kao i izrada državnih smjernica razvoja arhitekture, te donošenje određenih pravilnika, iz NVO KANA smatraju dabi svi zajedno trebalo da doprinesu boljem načinu rada u ovim oblastima i bolj em stanju na terenu u ko-načnici.
– Nadamo se da će ovi dokumenti biti završeni što prije i što kvalitetnije, kako bismo konačno mogli da se izbavimo iz trenutnog stanja koje se može opisati kao haotično, sa zakonom iz 2017. godine čija primjena nikada nije ni mogla da zaživi jer je zakon, prosto, loš, i sa mnoštvom zastarjelih planova kojima je rok važenja vještački produžen i koji nastavljaju da se sprovode svedo danas, mada ne odgovaraju trenutnim potrebama naših gradova – kažu iz KANA. Potrebna je, ističu, izrada novih detaljnih urbanističkih planova koj i bi bili u saglasnosti sa Prostorno-urbanističkim planom (PUP) Podgorice, u kom je već konstatovano daje potrebno redukovati broj novih stambenihjedinica.
Ovaj PUP iz 2014. godine, koji važi do 2025. godine, konstatuje da Podgorica, zapravo, ima višak stambenih objekata, tj. da ni u razvojnom scenariju do 2025. nije potrebno graditi još stanova, te da stanogradnja mora biti daleko selektivnija i strože regulisana. Planovi nižeg reda doneseni u posij ednjih 10 godina se, očigledno, ne uklapaju u ovaj PUP. Ti planovi ne samo da predviđaju ubrzanu i obimnu stanogradnju, već je koncentrišu u postojeće tkivo grada povećavajući spratnost starih zgrada, predviđajući nove zgrade na zelenim površinama i parkinzima postojećih blokova i parazitski kačeći sva ta novonastala naselja na preopterećenu postojeću infrastrukturu koj a stagnira u razvoju u odnosu na uvećanje stambenog fonda. To se lako uočava u preopterećenosti škola, vrtića i domova zdravlja, saobraćajnica, parkinga, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, groblja, i ostalog. Ovaj trend doveo je i do inflacije tržišta nekretnina poručuju iz Grupe KANA.
S obzirom na trenutno stanje, dodaju, najbolje bi bilo krenuti u studioznu analizu stanja i planiranje za izradu novog PUP-a za period poslije 2025. godine, u skladu sa kojim će se proizvesti i potpuno novaplanska dokumentacija nižegreda. Promjene se neće desiti bez punog učešća javnosti i transparentnosti institucija, i zalagaćemo se za takav pristup kako bismo svi zajedno imali šansu da kreiramo prostor kakav želimo i u kojem ćemo moći da zamislimo bolju budućnost zaključuju iz Grupe KANA.
Pobjeda
