Registar državne imovine opet pod lupom Državne izborne komisije

Dodajte komentar

Državna revizorska institucija (DRI) započela je reviziju uspjeha upravljanja registrom nepokretnosti državne imovine, za koju se sada radi detaljni plan revizije, i prikuplja dokumentaciju od subjekata revizije – Ministarstva finansija i Uprave za katastar i državnu imovinu.

Ovo je za “Vijesti” najavio član Senata DRI Branislav Radulović.

”S obzirom na to da je obaveza uspostavljanja jedinstvene evidencije nepokretnih stvari državne imovine utvrđena Zakonom o državnoj imovini iz 2011. godine i da je uspostavljanje sveobuhvatne, tačne i pouzdane evidencije nepokretne državne imovine osnov za racionalno upravljanje nepokretnostima u vlasništvu države i sprečavanje mogućih zloupotreba državne imovine, te činjenicu da su ranije utvrđene nepravilnosti, DRI je odlučila da pristupi sprovođenju nove revizije u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja”, objasnio je Radulović razloge za novu reviziju.

DRI je 2010. godine preporučila da se uradi registar državne imovine i najveći dio preporuka iz te revizije, kako je objasnio Radulović, nije bio realizovan zbog čega je sprovedena posebna revizija 2019. godine u kojoj su date 23 preporuke koje će biti dodatan predmet kontrole u reviziji koja je sada u toku.

Prema Zakonu o državnoj imovini, koji je stupio na snagu u martu 2009. godine, ostavljen bio rok od godinu i tri mjeseca da se formira registar državne imovine, što do danas nije završeno.

”Posebno napominjemo da je revizijom Predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore za 2021. godinu utvrđeno da “Uprava za katastar i državnu imovinu nema potpunu evidenciju državne imovine u Zakonom predviđenom registru nepokretnosti u državnoj svojini” i u toj reviziji izdat je niz novih preporuka koje se odnose na unapređenje oblasti državne imovine, o čijoj realizaciji je Uprava dužna da se izjasni”, objasnio je Radulović.

On je podsjetio da je registar državne imovine bilo predmet posebne revizije 2019. godine pod nazivom “Uspješnost uspostavljanja, vođenja i kontrole evidencije državne imovine kod državnih organa” i kroz više revizija predloga zakona o završnom računu budžeta Crne Gore.

”Predmetnim revizijama utvrđen je niz nepravilnosti i nesprovođenja radnji primarno vezanih za članove 46 i 47 Zakona o državnoj imovini iz 2011. godine, koji se odnose na uspostavu registra nepokretnosti kao jedinstvene elektronske javne baze podataka. Uprava za imovinu bila je dužna (shodno članu 70 Zakona) da uspostavi jedinstvenu elektronsku javnu bazu podataka u roku od 90 dana od popisa, procjene i evidencije nepokretnosti od strane državnih organa i jedinica lokalne samouprave koji su za to imali rok od godinu dana, odnosno šest mjeseci. DRI je prethodnom revizijom utvrdio da nije uspostavljena elektronska javna baza podataka, kao to nalaže Zakon o državnoj imovini, već da se, kako se to navodi u dopisu Uprave za imovinu, vodi baza u vidu radne verzije u eksel formatu”, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, DRI je dodatno u reviziji iz 2019. godine utvrdio da nijesu preduzimane organizacione, tehničke i kadrovske mjere kako bi se uspostavila odgovarajuća evidencija imovine koju koriste i sa kojom upravljaju državni organi.

”Uz to, evidencija koju vode državni organi nije bila potpuna i nije pružala sve potrebne podatke o državnoj imovini koju koriste i sa kojom upravljaju Ministarstvo finansija i Uprava za imovinu, a u Upravi nije bio uspostavljen funkcionalni program za vođenje jedinstvene evidencije državne imovine. Dodatno, postupak razgraničenja državne i opštinske imovine nije bio završen, a Direkcija za inspekcijski nadzor nad državnom imovinom nije sprovodila kontrole čiji je predmet evidentiranje državne imovine…”, naveo je Radulović.

On je kazao da je predviđeno da se postupak revizije završi do kraja juna ove godine i da se preliminarni nalaz uputi subjektima revizije na izjašnjenje.

Izvor: Vijesti.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *