Nelikvidnost privrede dostigla milijardu eura

Dodajte komentar

Na kraju decembra prošle godine blokadu računa imalo je 19.550 pravnih lica, a ukupni njihovi dugovi koje povjerioci pokušavaju da prinudno naplate iznose 998 miliona eura, navedeno je u podacima Centralne banke (CBCG).

Na kraju 2019. godine u blokadi je bilo 18.256 dužnika, a od njih se potraživao dug od 641 milion eura. To znači da je za tri godine iznos ukupnog duga nelikvidne privrede povećan za 55 odsto. Ovi dugovi ne odnose se samo na obaveze prema državi već i prema drugim firmama i svim pravnim licima.

Iz Privredne komore i Unije poslodavaca Vijestima su kazali da su ovo veoma zabrinjavajući podaci, da je potrebno što prije donijeti mjere kojima bi se zaustavio dalji rast nelikvidnosti i spriječilo prelivan je krize na zdrave kompanije.

Iz Centralne banke (CBCG) navode da je koncentracija duga velika jer je 50 najvećih dužnika, koji čine 0,26 odsto ukupnog broja, učestvovalo sa 46,98 odsto u ukupnom iznosu duga, odnosno sa 468 miliona. Od ovih 50 preduzeća, 48 je u blokadi dužoj od 700 dana, odnosno duže od dvije godine povjerioci bezuspješno pokušavaju da od njih naplate svoj novac.

CBCG: Upozoravamo godinama

U CBCG smatraju da je pitanje nelikvidnosti realnog sektora ozbiljan rizik za stabilnost ukupnog sistema.

U prethodnih četiri godine došlo je do kumuliranja duga na dužnike koji su u blokadi preko 365 dana. Kumulacija duga na preduzeća koja ne posluju duže od godinu upućuje na zaključak da je ovo pitanje dugoročne nelikvidnosti i posljedica je dugog perioda neefikasnog poslovanja jednog dijela privrede,na šta Centralna banka duži niz godina ukazuje kroz preporuke Vladi,naveli su iz CBCG.

Iz ove institucije navode da je predaja zahtjeva za prinudnu naplatu tokom 2020. i 2021.bila smanjena,pretpostavljaju zbog epidemioloških mjera,ali da je bila povećana u 2022. godine, odnosno da su neki povjerioci odložili prinudne mjere protiv dužnika zbog pandemije.

Pandemija ogolila probleme

Iz Unije poslodavaca (UPCG) navode da je pandemija samo ogolila probleme koji decenijama postoje u crnogorskoj privredi.

’’Otežana likvidnost realnog sektora je produkt sistemskih slabosti crnogorske ekonomije čiji smosvjedoci godinama unazad – i prije nastanka kovid pandemije. Kovid kriza je sve te slabosti samo dodatno ogolila, a zatim produbila i donijela snažne potrese koji su iscrpili privredu i ostavili teške posljedice,posebno po mikro, mala i srednja preduzeća. Zbog posljedica kovid krize Crna Gora je 2020. godine zabilježila najsnažniju recesiju u regiji Zapadnog Balkana (posebno zbog velike zavisnosti od turizma) i doživjela ekonomski pad od čak 15%. Iako se danas, nakon tri godine, može kazati da se privreda pokrenula i da polako staje na noge, evidentno je da postoji sve više preduzeća koja nisu u stanju da redovno servisiraju svoje obaveze i pokriju narasle dugove. To da oporavak još traje pokazuju i izvještaji CBCG čiji podaci govore o kontinuiranom, zabrinjavajućem rastu broja pravnih lica i preduzetnika sa blokiranim računima, kao i ukupnog iznosa duga po tom osnovu, kazali su iz UPCG.

Oni navode da korona jeste dolila ulje na vatru, ali je požar ove vrste u Crnoj Gori počeo mnogo ranije.

’Podsjećamo da je i prije deset godina UPCG ukazivao na oko 15.000 blokiranih preduzeća, pozivajući (bezuspješno) na hitnost u rješavanju te problematike. Danas je ova obaveza još i veća, jer je iznos duga po blokiranim preduzećima u posljednje tri godine porastao za 55%. Nadležni i ukupna javnost moraju biti svjesni da pogoršana likvidnost privrede i rastući broj blokiranih preduzeća negativno utiču ne samo na nemogućnost naplate potraživanja na relaciji privreda-privreda i privreda-javni sektor, već i na zaposlenost, ekonomski rast i standard građana, kao i perspektive budućih ekonomskih aktivnosti u zemlji. Zato se onih 19.550 blokiranih preduzeća, koliko ih je bilo u decembru 2022. godine, ne smiju posmatrati tek kao puka brojka ili još jedan u nizu statističkih podataka, već kao posljednja opomena koja traži hitnost i konkretne poteze, naveli su iz UPCG.

Privredi je ovo najvažnije pitanje

Iz Privredne komore (PKCG) kažu da ove neizmirene međusobne obaveze unutar privrede imaju trend rasta i da sada iznose skoro petinu BDP-a, a posljedica su spore naplate potraživanja, odnosno, niskog stepena likvidnosti realnog sektora.

U anketnim istraživanjima koja je realizovala Privredna komora, crnogorske kompanije ovaj izazov već nekoliko godina stavljaju na prvo mjesto, odnosno smatraju da predstavlja najveći rizik za poslovanje, ali i rast i razvoj crnogorske ekonomije.

Izraženu nelikvidnost crnogorske privrede, posebno u vrijeme pandemije, povrđuje podatak o porastu učešća kredita za likvidnost u novoodobrenim kreditima pravnih lica (49,4% u 2019. godini, na 62,2% u 2020, 64,4% u
2021, te 63,4% u 2022. godini). Rastuća potražnja za ovim kreditima može biti znak otežanog finansiranja tekućih obaveza. Pored toga što je problem nelikvidnosti doveo do blokade skoro 20.000 firmi, evidentno je da se reflektuje i na kašnjenja u izmirivanju obaveza firmi koje nijesu u postupku sprovođenja prinudne naplate, kazali su iz PKCG.

Oni navode da visoka nelikvidnost često podstiče rast sive ekonomije, da se lančano prenosi na zdravi dio privrede, kao i da utiče na smanjenje državnih prihoda.

Poziv na akciju državi, privredi i bankama

“Nelikvidnost kao prijetnja nesmetanom poslovanju privrednih subjekata je ozbiljan problem koji treba hitno rješavati što zahtijeva sinergiju svih zainteresovanih strana (država, privreda bankarski sektor, sudstvo), te unapređenje zakonodavnog i institucionalnog okvira, kazali su u PKCG.

Oni navode da su pandemija i ruska agresija na Ukrajinu produbile ovaj hronični problem crnogorske ekonomije, ali da ih sada posebno zabrinjava što je trend rasta nelikvidnosti nastavljen i u 2022. iako je privreda ostvarila rast, povećana potrošnja domaćinstava i kreditna aktivnost banaka.

“Imajući u vidu razmjere problema nelikvidnosti i negativnih efekata na ukupno stanje u našoj ekonomiji, potrebno je intenzivno se posvetiti njegovom rješavanju, primjenom mjera ekonomske politike u saradnji sa bankarskim sektorom, s obzirom na to da su cijene zaduživanja jedno od važnih ograničenja pristupu finansijama i prevazilaženju izazova nelikvidnosti preduzeća. Povoljno je što je finansijski sektor i dalje stabilan, te nesmetano servisira privredu u ovim kriznim vremenima, mada će se, u narednom periodu, naći pred testom zbog izazova uslovljenih nastavkom ukrajinske krize. Očekuje se da će rasti i dalje tražnja za kreditima, ali će ponuda biti ograničena, kazali su iz PKCG.

Strahuju da će doći do otežanih uslova za dobijanje kredita, ne samo zbog rasta kamatnih stopa, već i povećanjem selektivnosti banaka u potrazi za kreditno sposobnim klijentima i firmama koje imaju perspektivne planove za izlazak iz zone nelikvidnosti.

Skratiti rokove za povrat PDV-a

Predlažu koordinisano dejstvo države, bankarskog sektora i privrede kako bi se identifikovali lanci nelikvidnosti i definisale mjere na otklanjanju uzroka.

Tamo gdje ovaj problem nije moguće riješiti potrebni su efikasni stečajni postupci. Takođe, jedna od mjera je skraćenje rokova plaćanja državnih organa i lokalnih samouprava prema privredi, kao i skraćenje rokova povrata PDV-a. I to je jedna od mjera odmah dostupna i mjera za koju ne treba izmjena regulative. Plaćanje obaveza države u najkraćem roku je bila efikasna mjera Vlade tokom globalne finasijske krize deceniju ranije, te je postala ustaljena praksa i u narednim godinama, naveli su iz PKCG.

CBCG: Uvesti automatski stečaj za blokadu od tri godine

U CBCG smatraju da će se broj dužnika i iznos duga povećavati sve dok se kroz postupak stečaja jedan broj preduzeća ne ugasi, kao i dok se ne poveća privredni rast u skladu sa potrebama tržišta.

’’Rješavanje pitanja stečaja može se unaprijediti kroz regulatorno uvođenje automatskog stečaja za privredna društva koja se duži vremenski period nalaze u blokadi (više od tri godine), što bi doprinijelo ublažavanju problema nelikvidnosti i povećanju finansijske discipline i stabilnosti poslovanja privrednih društava, smatraju u CBCG.

Takođe, pitanje premošćavanja tekuće nelikvidnosti treba rješavati kratkoročnim finansiranjem, a ne akumulacijom potraživanja u bilansima preduzeća, jer se onda ulazi u spiralu nelikvidnosti sa izmirenjem ostalih obaveza. Kvalitet i dostupnost informacija o poslovanju pojedinih preduzeća koje su na raspolaganju učesnicima na tržištu, može povećati nivo konkurencije i discipline plaćanja i na taj način smanjiti novo akumuliranje potraživanja. Transparentnim objavljivanjem spiska preduzeća u blokadi, Centralna banka je značajno doprinijela povećanju informisanosti privrednih subjekata na tržištu. Uz to, slobodan pristup završnim računima preduzeća na sajtu Poreske uprave je, takođe, povećalo informisanost, kazali su iz CBCG.

Oni navode da su banke povećale kreditiranje građana i privrede i da je u 2022. odobreno novih kredita u vrijednosti 1,46 milijardi, kao i da banke uglavnom nemaju izražene probleme sa naplatom potraživanja i disciplinom klijenata i da je smanjeno učešće teško naplativih kredita sa 6,72 odsto u 2021. godini, na 5,72 odsto u 2022. godini.

UPCG: Potreban podsticajan biznis ambijent i racionalna javna uprava

Iz UPCG navode da blokada računa proizvodi ozbiljan negativan efekat i po treća lica, odnosno ostale povjerioce blokiranih preduzeća, u smislu upitnog ispunjenja obaveza koje takva preduzeća imaju i prema njima.

Oni su kazali da treba napraviti razliku između preduzeća koji su u problemima zbog kontinuirane loša poslovne politike, i onih koji su došli u blokadu zbog uticaja spoljnjih faktora, kao što su kriza, nedostatak sirovina, nemogućnost plasiranja roba i usluga…

Ovu drugu grupu preduzeća ne treba unaprijed osuđivati, već za njih kreirati mehanizme koji bi povećali vjerovatnoću da ta preduzeća prežive, tj. izađu sa liste blokiranih, nastave poslovanje i priključe se zdravom dijelu privrede, kazali su iz UPCG.

Kao neophodne aktivnosti i mjere koje u narednom periodu treba preduzeti oni vide izgradnju predvidljivog i podsticajnog biznis ambijenta (naročito na lokalnom nivou), uspostavljanje istovjetnog tretmana svih poreskih obveznika, uvođenje u legalne tokove svih onih koji posluju u sivoj zoni i rasterećenje privrede od nepotrebnih procedura.

’’Godinama unazad ukazujemo da je privredi neophodna efikasnija uprava, smanjena, racionalna i odgovornija javna potrošnja, što znači administracija koja je servis i podrška poslovanju privrednih subjekata, a ne njen teret. Svakako, ono što ne bi imalo opravdanje je da se nedostatak budžetskih sredstava rješava eventualnim uvođenjem novih ili povećanjem postojećih opterećenja. Takođe, neophodna je, konačno, kvalitetna i blagovremena analiza uticaja svih propisa po privredu i građane jer se, u krajnjem, svaki nedostatak sredstava preliva na njih. A ne možemo se pohvaliti previše ni stanjem u privredi niti standardom građana, smatraju u UPCG.

Među najvećim dužnicima i firma Mila Đukanovića sa dugom od 11,7 miliona

Petnaest najvećih dužnika ima blokade računa od 311 miliona eura, a na desetom mjestu se nalazi i firma predsjednika države Mila Đukanovića Global Montenegro od koje povjeriocu pokušavaju da naplate svojih 11,7 miliona eura.

Njegova firma ne duguje za porez, ali neki povjerilac je prinudnu naplatu u iznosu od 12 miliona eura aktivirao u decembru 2020. godine, kada je izborom nove Vlade njegova partija izgubila trodecenijsku vlast. Najveći dužnik je podgorička firma Barać, čiji je račun u blokadi 14 godina a ukupno je dužna 82,7 miliona eura. Njen vlasnik i direktor je Jovana Barać.

Na drugom mjestu sa dugom od skoro 59 miliona je građevinska firma Begrad Budva, a u blokadi je 13 i po godina. Vlasnici te firme su Igor Barać i Zoran Tomašević.

“Casino Avala iz budve već dvije godine je u blokadi a ukupan dug je 21,9 miliona.

‘Vektra Jakić biznismena Dragana Brkovića duguje povjeriocima 20,6 miliona, od čega državi deset miliona. Njen račun je u blokadi sedam godina. Njegova je i Vektra Boka sa dugom od 12 miliona, a u neprekidnoj je blokadi četiri godine.

’’Adriatic apartmants iz Podgorice duguje 17,2 miliona, a u blokadi je 14 godina. Vlasnici su Ljiljana Hrnjez, Dragoljub Lekić. Radomir Marić i Vukić Raspopović.

Firma Cijevna komerc iz poslovne grupe biznismena Danila Petrovića u neprekidnoj je blokadi tri godine, a duguje 15,2 miliona eura. Veliki dužnici su i druge firme iz njegove grupe Cijevna hotel group sa 10,5 miliona i Cijevna commerc sa 8,4 miliona.

Među velikim dužnicima su i SlobŠar&Cok iz Budve sa 13,6 miliona sa blokadom od 13 godina, Komp-As iz Bijelog Polja sa dugom od 11,9 miliona i blokadom od 11 godina, Montenegro duvan comerc iz Mojkovca (bivša fabrika duvana) sa dugom od 10,8 miliona, a blokada traje 58 dana…

Vijesti

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *