Poslovanje Montenegroberze u 2022. godini biće zapamćeno po novim Pravilima i Cjenovniku, te uključivanju države u kupovinu akcija crnogorskih strateških kompanija, poput Luke Bar i Elektroprivrede, a dala je i značajan zamajac rastu prometa na Berzi, kazala je u intervjuu za portal Bankar izvršna direktorica Montenegroberze dr Milena Vučinić.
Neke od ključnih promjena u novom Pravilniku koji će se – uz Cjenovnik – primjenjivati od 23. januara, vezane su upravo za poziciju države na crnogorskoj berzi.
„Crna Gora je dobila status specijalnog člana Montenegroberze, koji joj omogućava direktan pristup sistemu trgovanja i tržištima berze. Time je dobila i mogućnost da direktno vrši plasman emitovanih finansijskih instrumenta, to jeste da organizuje aukcija državnih zapisa i državnih obveznica“, precizirala je naša sagovornica.
Kao ključne razloge za krupne promjene u radu nakon četiri godine navodi usklađivanje sa poslovanjem berzi u regionu, prilagođavanje evropskom pravnom okviru, te usluge koje do sada nisu bile precizirane u ključnim dokumentima.
„Uvedena su tri nova tijela koja do sada nisu postojala i to: Odbor za kotaciju, Odbor za sprečavanje konflikta interesa i Berzanska komisija. Članovi sva tri tijela se biraju na dvije godine i to iz reda uglednih profesionalaca koji poznaju berzansko poslovanje, korporativne finansije i tržište kapitala“, najavila je Vučinić.
Koje su ključne izmjene uvedene novim Pravilima o poslovanju Montenegroberze?
Montenegroberza je izvršila komparativnu analizu pravila svih regionalnih berzi, uključujući i dvije berze iz zemalja regiona koje su članice EU, kako bi se principi listiranja i izvještavanja, kao i proces trgovanja i nadzora – uključujući i najbolje tržišne prakse – po ovim uzorima uvele na crnogorsko tržište kapitala.
Cilj novih Pravila je da se u Crnoj Gori podignu standardi struke, unaprijedi rad svih učesnika na tržištu kapitala, uvedu principi rada i trgovanja koji se primjenjuju u berzanskoj industriji ne samo regiona, već i šire, kao i unificiranje rada Montenegroberze sa principima rada berzi u regionu.
Uvođenje evropskog pravnog okvira i MIFID II (Markets in Financial Instruments Directive – Direktiva o tržištima finansijskih instrumenata) na crnogorsko tržište kapitala uticali su na to da nova Pravila Montenegroberze budu značajno unaprijeđena, odnosno kreirana i usklađena sa direktivama Evropske unije.
Da li će i na koji način to uticati na veću transparetnost poslovanja na Berzi?
Stepen izvještavanja i transparentnosti je značajno povećan. Do sada je postojala obaveza izvještavanja samo za kompanije koje se listiraju na regulisanom tržištu, a novim Pravilima je uvedena obaveza izvještavanja za sve listirane kompanije i za sva tržišta kojima upravlja Berza. Cilj je da se investitorima obezbijede informacije i podaci o kompanijama i finansijskim instrumentima kako bi mogli da donose odgovarajuće investicione odluke.
Rastu transparentnosti doprinijeće i nova obaveza koja se uvodi za sve emitente, a to je dostavljanje godišnjeg upitnika uz Kodeks korporativnog upravljanja. Listirane kompanije, među kojima su i kompanije u dominantno državnom vlasništvu, biće u obavezi da, između ostalog, daju odgovore na sljedeća pitanja:
- Da li su statutom društva utvrđeni kriterijumi kojim se definišu potrebna stručna znanja i kompentencije članova odbora?
- Da li visina naknade članova odbora direktora zavisi od pojedinačnog doprinosa uspješnosti poslovanja društva u smislu postojanja fiksnog i varijabilnog dijela naknade?
- Da li društvo objavljuje biografske podatke o članovima odbora direktora, izvršnog direktora i lica koja obavljaju poslove nadzora i kontrole?
- Da li se naknade izvršnog direktora sastoje od fiksnog i varijabilnog dijela u zavisnosti od doprinosa u ostvarenju rezultata i poslovnih ciljeva društva?
Poseban doprinos rastu transparetnosti predstavlja uvođenje obaveze za članove Berze, odnosno investiciona društva da odmah, a najkasnije u roku od 24 časa od sklapanja netržišne transakcije, dostave Berzi podatke ili joj omoguće pristup evidencijama o nalozima i odlukama o trgovanju i svim transakcijama koje se izvrše van Berze.
Dakle, članovi Berze će biti u obavezi da odmah prijave transakcije koje sklope vanberzanski, i to na način na koji vanberzanske transkacije prijavljuju brokeri na Zagrebačkoj, Sarajevskoj i Makedonskoj berzi. Ovo će biti takođe veliki korak u cilju sprečavanja zloupotreba i manipulacija na tržištu, a i vid borbe za transparetnost i značaj berze, kao organizatora crnogorskog tržišta kapitala koji upravlja regulisanim tržištem i rastućim tržištem malih i srednih privrednih društava – MTP ME tržište.
Na koji način će se spriječiti zloupotrebe tokom trgovanja na Berzi?
Poseban fokus u novim Pravilima je stavljen na značaj nadzora tržišta i učesnika. Berza će vršiti nadzor rada članova, odnosno ovlaštenih brokera i investicionih savjetnika, nadzor naloga, nadzor trgovanja, kao i nadzor informacionog sistema investicionih društava.
Nadzor se sprovodi svakodnevno po propisanoj proceduri, a osim redovnog, postoji i vanredni. Novim Pravilima je uvedeno izricanje mjera prema učesnicima u slučaju kršenja odredbi Pravila. Mjere koje može da izrekne Berza su: javne opomene, privremeno ili trajno isključenje iz berzanskog poslovanja i novčane kazne za kršenje odredbi Pravila Berze. Berzi je takođe data mogućnost da privremeno obustavi trgovanje za konretan finansijski instrument i to u slučajevima kada to zahtijeva zaštita investitora.
Zbog čega je odlučeno da Pravila sada budu izmijenjena, prvi put nakon četiri godine?
Montenegroberza je smatrala da crnogorsko tržište kapitala treba da ima Pravila koja su na nivou pravila po kojima rade i funkcionišu berze iz regiona, odnosno Pravila koja će da počivaju na direktivama EU.
Uvedena su tri nova tijela koja do sada nisu postojala i to: Odbor za kotaciju, Odbor za sprečavanje konflikta interesa i Berzanska komisija. Članovi sva tri tijela se biraju na dvije godine i to iz reda uglednih profesionalaca koji poznaju berzansko poslovanje, korporativne finansije i tržište kapitala.
Osim toga država – Crna Gora dobila je status specijalnog člana Montenegroberze, koji joj omogućava direktan pristup sistemu trgovanja i tržištima berze. Time je dobila i mogućnost da direktno vrši plasman emitovanih finansijskih instrumenta, to jeste da organizuje aukcija državnih zapisa i državnih obveznica.
Zbog čega se čekalo pola godine od usvajanja izmijenjene verzije Pravila da bi ona bila počela da se primjenjuju? Da li je to uticalo na neki segment rada Berze?
Pravila, Statut i Cjenovnik su opšti akti berze. Donosi ih Skupština akcionara. Primjena donijetih akata počinje tek nakon dobijanja saglasnosti Komisije za tržište kapitala.
Dobijanje saglasnosti na Pravila je proces koji zahtijeva vrijeme i poštovanje propisane procedure. Regulator studiozno prilazi ocjeni teksta Pravila, jer je u pitanju veoma značajan pravni akt kojim se uređuje članstvo, kotacija, obim promjene cijene finansijskog instrumenta, postupak uvrštenja kompanije, transparentnost, zabrana manipulacija na tržištu, zabrana zloupotrebe tržišta.
Tokom procesa dobijanja saglasnosti regulator ukazuje na djelove ili pojedinosti za koje smatra da treba da budu dopunjene ili korigovane. Proces korekcije i izmjene Pravila sprovodi Odbor direktora na osnovu ovlaščenja Skupštine akcionara i zatim ponovo upućuje Komisiji na dalju ocjenu, tako da je to proces koji zahtijeva određeno vrijeme.
Koje su ključne izmjene u usvojenom Cjenovniku koji će stupiti na snagu ovog mjeseca?
Cjenovnik Montenegroberze iz 2017. godine nije predviđao kao usluge veliki broj radnji koje Berza kao organizator tržišta kapitala sprovodi i pruža svojim članovima, emitentima i trećim licima.
Na osnovu komparativne analize cjenovnika berzi u regionu, zaključeno je da Montenegroberza imala najniže provizije u regionu, te da je jedina berza koja nije naplaćivala naknadu za listiranje, niti za održavanje kotacije za finansijske instrumente.
U cilju motivacije i podsticanja uključenja malih investitora, kao i mladih generacija novih investitora Montenegroberza se opredijelila da provizija za transakcije vrijednosti do 667 EUR bude simbolična, mjeri se eurskim centima – ispod 1 EUR je svakakako – bez obzira da li ste kupac ili prodavac.
Šta podrazumijeva nova stavka u Cjenovniku – saldiranje po ubraznoj proceduri, za koju će se plaćati 100 eura?
Prilikom sklapanja transakcija velike vrijednosti, kupac najčešće želi da hartije stekne odmah, odnosno na dan trgovanja, a prodavac hartija želi novac od prodaje, na dan prodaje. U tim situacijama, saldiranje se umjesto po standardnoj proceduri na T+2, obavlja po ubrzanoj proceduri na T+0, odnosno na dan trgovanja. Broker kupca ili broker prodavca upućuje Berzi zahtjev u kojem se traži da se saldiranje obavi po ubrzanoj proceduri, odnosno na dan trgovanja. U tim situacijama berza promptno odgovori na zahtjeve brokere i odmah nakon što se transakcija sklopi, pripremi, a zatim i uputi fajl za CKDD, nadležnoj instituciji za kliring i saldiranje u Crnoj Gori.
Novim Pravilima Montenegroberze je propisano da je broker u obavezi da predhodno pribavi odobrenje Komisije za tržište kapitala ukoliko zahtijeva od Berze da saldiranje transakcije bude sprovedeno ne po standardnoj, već po ubrzanoj proceduri. Na ovaj način se smanjuje mogućnost zloupotrebe saldiranja po skraćenoj proceduri, koji bi određene klijente stavljao u privilegovan položaj, jer bi dva dana ranije u odnosu na sve ostale koji su trgovali istog dana, bili u mogućnosti da raspolažu hartijama ili novcem.
Da li bi novi Cjenovnik mogao da utiče na promjenu u broju članova berze?
Na promjenu broja članova ne utiče cjenovnik berze, već investiciona klima u zemlji, pravna sigurnost za učesnike i investitore, dosljedna primjena Zakona i propisa koji regulišu rad tržišta kapitala, bez slobodnog tumačenja, uvažavajući poznate tržišne prakse, koji pružaju sigurnost, dosljednost i predvidljivost rada svih učesnika na tržištu kapitala.
Tržište kapitala je mjesto za prikupljanje kapitala, za investiranje, mjesto na kojem ulagači tragaju za profitom i ostvarivanjem ostalih investicionih ciljeva. Sve investicione usluge koje se pružaju imaju svoju cijenu.
Poslovanje Montenegroberze u 2022. godini biće zapamćeno osim po novim Pravilima i Cjenovniku i po uključivanju države u kupovinu akcija crnogorskih strateških kompanija, poput Luke Bar i Elektroprivrede. Država je dala značajan zamajac rastu prometa na Montenegroberzi, aktivirala sve učesnike na tržištu kapitala, te podstakla investitore da novac dobijen od prodaje akcija Luke Bar plasiraju u kupovinu akcija drugih crnogorskih kompanija koje imaju potencijal rasta.
Bankar
