IT industrija, naročito njen segment razvoja video-igrica za kompjutere, konzole i mobilne telefone, u svijetu je dostigla obrte u iznosima od više stotina milijardi godišnje, dok je u Crnoj Gori još uvijek u povoju.
Ipak, i u našoj državi, naročito u poslednjih nekoliko godina, došlo je do ekspanzije ove industrije, pa se sve veći broj crnogorskih građana interesuje za ovaj sektor.
Otvaranje naše države za IT kompanije, kojih je sve više, i stvaranje preduslova za dolazak digitalnih nomada, kao i nedavno održano Evropsko prvenstvo u e-fudbalu, svrstali su Crnu Goru rame uz rame sa mnogo razvijenijim državama u ovom sektoru, kazao je u razgovoru za Dan Filip Šoć, predsjednik Saveza elektronskih sportova Crne Gore.
– Kada se saberu e-sport, sa jedne strane, i tradicionalni sport, sa druge, te dvije industrije su po zaradi približne. Tradicionalni sport je pokušavao da se odupre e-sportu, ali svjetske federacije su sada promijenile stav. Čak se planira da se e-sport pojavi i na Olimpijskim igrama. Crna Gora, kao turistička destinacija, treba da se pozicionira i kao gejming destinacija i time doprinese razvoju države. Švedska, na primjer, ima gejming hotel. Zamislite samo kada bismo mi, kao država koja nudi i prelijepu obalu i skijanje na planinama, uspjeli da te ljude dovedemo kod nas – rekao je Šoć.
On ističe da Crna Gora treba da uči od država koje su profitirale od ovih sportova, poput Indonezije, u kojoj je nedavno, na Baliju, održano Svjetsko prvenstvo u e-fudbalu.
– Mnogi se pitaju kako im se isplati da u takav događaj ulože 15 mil EUR. Samo u organizaciju uloženo je osam miliona eura, dok je za licencu dato sedam miliona. Ali, ono što je posebno pozitivan efekat jeste marketing; svi ti igrači koji dođu veoma su popularni na društvenim mrežama, a “rič” je bio do dvije milijarde ljudi. Da bi neko došao do jedne osobe, to košta pet centi, a kada to pomnožite sa brojem ljudi do kojih se dolazi, dobijamo 100 miliona zarade od društvenih mreža. Ali, pravi benefit je, u stvari, promocija Balija kao turističke destinacije van sezone, koja je uslijedila nakon tamo održanog skupa G20 – kazao je Šoć.
On dodaje da takvi događaji privlače i jake kompanije i sponzore, pa se uspjeh Indonezije može svrstati rame uz rame sa Svjetskim prvenstvom u fudbalu koje je organizovao Katar.
– Država treba da čvrsto stane uz ovu industriju, jer imamo potencijal da budemo u top pet evropskih zemalja u gejmingu. Razvoj IT sektora treba da bude prioritet, u kombinaciji sa turizmom. Dugoročan plan i zakoni, u sinergiji ovih sektora, sigurno će donijeti boljitak cjelokupnom društvu i ekonomiji, a produžićemo i sezonu – naglasio je Šoć.
Ono što je nekada bilo nezamislivo jeste i prodaja heroja iz igrica, ali sada se i tu vrte ozbiljna novčana sredstva.
– Najveći nagradni fond ima igrica “Dota”, koja je bazirana na prodaji heroja. Igrači ih sami kreiraju i u određenom trenutku mogu da se prodaju, na čemu može da se zaradi ogroman novac. Često se heroj može prodati za hiljadu ili nekoliko hiljada eura, ali postoje i primjeri kada su prodavani i za po nekoliko miliona eura. Recimo, komentatori video-igrica takođe zarađuju ogromne svote novca, ubijeđen sam i više od komentatora tradicionalnih sportova. Komentatori “Tekena” su na Baliju za desetak dana zaradili po dvadesetak hiljada eura, plus troškovi boravka, što govori o ozbiljnosti industrije – ističe Šoć.
On je ukazao da je ova industrija povezana sa mnogim drugim, ali da su zarade u gejmingu mnogo veće.
– Profesionalni gejmer može da zaradi na hiljade eura mjesečno, a ukoliko potpiše ugovor sa nekom kompanijom da ga sponzoriše, ili sa nekim velikim klubom, može zaraditi mnogo više novca. Čak i poluprofesionalni igrači mogu zaraditi prosječnu platu na mjesečnom nivou, ali sve to iziskuje dosta truda i ulaganja – kazao je Šoć.
Beograd i Hrvatska uveliko profitiraju od gejminga i IT
Industrija proizvodnje igrica donosi ogromne zarade, a najpoznatiji svjetski festival “Ribut” organizuje se u San Francisku, Kelnu i Dubrovniku.
– Nadamo se da ćemo možda jednog dana i mi u Crnoj Gori ugostiti ovaj festival. Festival okuplja velike svjetske brendove iz ove industrije i samo učešće izlagača košta nekoliko hiljada eura, plus troškovi smještaja i hrane. Samo tokom trajanja ovog festivala u Dubrovniku je boravilo oko 20 milijardera i stotine milionera, koji su tu bili zbog odmora i uživanja, ali i potencijalnih ulaganja u ovu indsutriju – rekao je Šoć.
On ističe da su Beograd i Hrvatska odavno postali centri gejminga i IT i da bi Crna Gora mogla da preuzme taj model i postane privlačna destinacija u toku cijele godine.
Izvor: Dan
