Ministarstvo finansija

Na hiljade radnika u javnom sektoru traži povećanje zarada – ima li država za to novca?

Zaposleni u javnom sektoru traže veće plate, neki prijete i “radikalnijim mjerama ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni”. Vlada kroz pregovore obećava povećanja. Ipak, postavlja se pitanje ima li država za to novca i da li na ovaj način srlja u nove dugove.

Vlada Crne Gore je usvojila rekordno visoki budžet za 2023. godinu u iznosu od 2,8 milijardi eura, kojim je planirano povećanje plata u javnom sektoru, penzija i drugih socijalnih davanja.

Brojni su oni koji budžet za 2023. godinu zbog načina na koji je isplaniran ocjenjuju populističkim i tvrde da služi kao “kampanja partijama vlasti za ulazak za parlamenterne izbore”.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović nedavno je u izjavi za RSE odbacio takve tvrdnje.

“Budžet čuva nivo životnog standarda i realan iznos socijalnih davanja. Veoma je sličan sa budžetima u regionu i širom Evropske unije, jer su međunarodne okolnosti takve da životni standard mora imati prioritet”, naveo je Damjanović.

Budžetom je predviđeno 67 miliona eura za povećanje plata u javnom sektoru.

Prije dva dana Vlada je usvojila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Njime je, kako je CdM-u saopšteno iz Ministarstva finansija predloženo da se iz člana 22 zakona ukloni “grupa poslova D” u namjeri da se navedena grupa prepozna Granskim kolektivnim ugovorom za oblast uprave i pravosuđa.

“U tom cilju se i vode pregovori oko visine koeficijenta, ondosno oko povećanja istih sa Sindikatom za upravu i pravosuđe”, navode u MF-u.

Međutim, u Ministarstvu nemaju podatak o kojem broju zaposlenih je riječ.

Objašnjavaju da, s obzirom da se kolektivni ugovor odnosi i na zaposlene u lokalnim samoupravama, u ovom trenutku nije moguće dati preciznu informaciju o ukupnom broju zaposlenih na koje će se pomenuto povećanje zarada odnositi.

Poručuju kako je Vlada Prijedlogom Zakona o budžetu za 2023. planirala sredstva za povećanje zarada i zaposlenima koji su trenutno važećim Zakonom o zaradama, prepoznati u okviru “grupe poslova D”.

“S obzirom na to da zaključenje kolektivnog ugovora zahtijeva saglasnost obje strane, pregovori oko procenta povećanja zarada su u toku i nastaviće se i u narednim danima”, napominju u Ministartvu finansija u izjavi za CdM.

Predloženim izmjenama zakona, u članu 22, 23 i 24 obrisane su riječi „Grupa poslova D*, a sve u cilju propisivanja pravnog osnova za utvrđivanje koeficijenata za zarade državnih službenika i namještenika granskim kolektivnim ugovorom.

“Nadalje stvara se pravni osnov za pregovaranje koeficijenata za zarade državnih službenika i namještenika sa sindikatom kroz izmjene i dopune granskog kolektivnog ugovora za oblast uprave i pravosuđa, kao što je to slučaj za ostale grane (zdravstvo, prosvjetu, kulturu, socijalu). Uvidom u dostavljeni tekst Prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, navodi se da su za implementaciju potrebna sredstava, te da je ista potrebno obezbijediti u 2023. godini. Imajući u vidu da su sredstva za ove namjene predviđena Prijedlogom Zakona o budžetu za 2023. godinu, Direktorat za državni budžet, sa aspekta državnog budžeta, nema primjedbi na Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru”, navodi se u Mišljenju Bojana Paunovića, VD generalnog direktora Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija.

Damjanovićev budžet posljednjih dana kritikuju mnogi.

Istraživač javnih politika Instituta alternativa Marko Sošić za Radio Slobodna Evropa je kazao da je budžet populistički jer sadrži uglavnom troškove, a ne predviđa nove izvore prihoda.

“Ekonomski populizam nije nešto apstraktno, jer ga je registrovala i Svjetska banka u svom izvještaju o Crnoj Gori. Upozoreno je da su, jedan od najvećih fiskalnih rizika po Crnu Goru upravo nepromišljeni zakonski akti bez dovoljno razrađenih projekcija uticaja”, istakao je Sošić.

Sošić je konstatovao da bez racionalizacije javne potrošnje sve vodi većem zaduženju.

“Suštinski mi ne stvaramo novu vrijednost, već preraspoređujemo ono što već imamo. Zarade u javnom sektoru i državnoj upravi će biti 627 miliona eura, što je za 100 miliona eura više nego 2021. godine. Niko više ne govori o uštedama, smanjenju broja zaposlenih, već kako ćemo kupiti socijalni mir”, naveo je on.

Iz Pokreta Evropa sad gotovo svakodnevno stižu kritike na račun budžeta.

Lider PES-a Milojko Spajić je poručio da je budžet napravljen pokitički da bi srušio državu.

Međutim, stigao je oštar odgovor mjnistra Damjanovića.

“Neko ko tajno emituje 750 miliona eura obveznica. Neko ko dobija duplo negativno mišljenje DRI, a onda kaže da je DRI politizovana institucija, ali onda kad DRI ništa nije rekla o tajnim obveznicama onda je to bila sjajna institucija. Neko ko je htio da ugrozi javno zdravlje i javnu zaštitu, ima najmanje prava da se oglasi”, kazao je Damjanović.

Spajić je, dodaje Damjanović, tražio od parlamenta prošle godine budžetom za tekuću 1,4 milijarde eura zaduženja, a sad, kako sitiče, kaže da za 2023. koja je možda najteža godina za Evropu i Crnu Goru, ne treba nimalo zaduženja.

(CDM)

Check Also

Lista automobila koji su trošili najmanje goriva od 1975. do danas

Prema sajtu Statista, kada kupuju automobile potrošačima nije toliko bitan ni njihov izgled, pa čak …

Leave a Reply

Your email address will not be published.