Optimizam lidera može da izazove katastrofu: Kako odgovoriti na zabrinutost radnika

Šef koji insistira da je sve u redu dok zaposleni gunđaju i misle suprotno može da bude razlgo da kompanija hitno razmotri neka pitanja. U eri aktivizma i organizovanja zaposlenih, posebno je važno da šefovi i zaposleni shvate da kompanije treba da se pozabave važnim društvenim pitanjima koja utiču na radno okruženje.

Problem je, međutim, što se to ne dešava tako često. A kada se ne dogodi, u najavi je korporativni nered.

Prema ekspertkinji za liderstvo Megan Rajc, čije se istraživanje fokusira na način na koji ljudi komuniciraju na radnom mjestu, glavni uzrok nesaglasnosti je ono što ona naziva “mjehurom optimizma”.

“Jednostavno rečeno, mjehur optimizma se odnosi na tendenciju lidera da precjenjuje koliko se prijatno osjećaju zaposleni”, objasnila je Rajc u septembarskom TED Talk-u.

“Precjenjujete svoju pristupačnost i svoje vještine slušanja. A to sve znači da potcjenjujete snagu osjećanja nekih zaposlenih”, dodala je ona.

Profesor liderstva i dijaloga na Međunarodnoj poslovnoj školi Hult, Rajc je tokom pet godina intervjuisala stotine aktivista i lidera za knjigu pod nazivom “Speak Up”.

Jedna od centralnih komponenti “balona optimizma” je fenomen koji Rajc naziva “sljepilo prednosti”. Kada imate funkciju koja vaš status prenosi u određenoj hijerarhiji, vjerovatno ste posljednja osoba koja shvata kako ta funkcija (npr. generalni direktor) može da utiče na pristupačnost, navela je Rajc.

“U stvari, tek kada nemamo takve funkcije, možemo zaposlene pogledati i reći: ‘Bože, oni prave razliku u tome šta ljudi ovdje smiju da kažu”, dodala je ona.

Šta lideri mogu da urade? Megan Rajc ima direktan pristup koji sadrži četiri tačke i pomaže poslodavcima da bolje odgovore na probleme radnika.

1. Slušajte

Lideri moraju rutinski da sebi postavljaju važa pitanja.

“Da li ste izlovani? Kako znate šta vaši zaposleni smatraju važnim u svom radnom okruženju?”

Jedini način da se zaista odgovori na ta pitanja je da slušate.

“Nemojte da pretpostavljate da znate šta je važno”, rekla je.

Postoji mnogo uputstava kako slušati, ali je Rajc naglasila da je najvažnija komponenta “shvatanje da je skoro neizbježno da ste izlovani i da morate da uradite mnogo više da biste zaista otkrili šta je važno zaposlenima”.

2. Preispitajte svoje pretpostavke

Balon optimizma je samo jedan dio. Tokom svog istraživanja, Megan je pitala hiljade ljudi kako definišu riječi “aktivan” i “aktivizam”.

“Moramo da razumijemo pretpostavke i asocijacije koje vezujemo za aktivizam, jer utiče na to kako ćemo na njega da reagujemo“, rekla je ona.

Kao primjer navodi svoj rad sa odborom zdravstvene organizacije, gdje je jedan zaposleni bio veliki zagovornik klimatskih promjena, redovno kritikujući napore organizacije.

“Bilo je zaista zanimljivo, jer su ga neki rukovodioci označili kao izazivača nevolja i željeli da ga se otarase. Ali bilo je nekoliko šefova koji su ga vidjeli kao revolucionara”, prisetila se ona.

Ono što se smatra aktivizmom zavisi od toga ko ga definiše, a lideri moraju to da prepoznaju kako bi mogli da “reaguju sa više svijesti i više pažnje”, zaključila je Rajc.

3. Neaktivnost nije opcija

Rajc je naglasila kako je “neaktivnost podjednako predstavlja stav kao i akcija”, jer “kada lideri kažu da su nemaju stav u vezi sa hitnim pitanjima, to je u suštini oksimoron”.

Iako bi bilo gotovo nemoguće da šef govori o svakom pojedinačnom pitanju, Rajc je rekla da lideri treba da donesu “svjesne, koherentne, autentične odluke o tome za šta će se zalagati, a za šta neće”.

Tu odluku treba da donesu u zajedno sa zainteresovanim stranama i dodala je da su “zaposleni jedan od ključnih aktera” u tom procesu.

4. Pokrenite dijalog

Lideri moraju da shvate šta zaposleni misle aktivistima. Nejasne korporativne floskule kao što je “slušanje i učenje” nisu korisne.

Držanje balona optimizma pod kontrolom je ključni dio slagalice, kazala je Rajc, i podsjetila da su ovakve postavke dijaloga problematične.

“Prepun je problema, dvosmislenosti i neslaganja. Zato lideri pokušavaju da ih izbjegavaju. Ali to više ne možete da radite jer to nije održiva strategija. Morate da postanete daleko bolji u eksperimentisanju, u očekivanju posljedica i u učenju iz grešaka”, rekla je ona.

Izvor: BIZLife

Check Also

Lista automobila koji su trošili najmanje goriva od 1975. do danas

Prema sajtu Statista, kada kupuju automobile potrošačima nije toliko bitan ni njihov izgled, pa čak …

Leave a Reply

Your email address will not be published.