Izvoz Crne Gore u ovoj godini je drastično porastao, čak za 72 odsto, ali glavni razlog za to nije veća proizvodnja hrane, kao što je to nedavno saopštio premijer Dritan Abazović, već rast cijena električne energije i aluminijuma na evropskim i svjetskim tržištima.
Na radnom sastanku ministara poljoprivrede i šefova delegacije članova stalne radne grupe za ruralni razvoj jugoistočne Evrope, održanom prije desetak dana, premijer je kazao da je izvoz Crne Gore za devet mjeseci porastao za 72 odsto u odnosu na isti period prošle godine i da se najveći dio tog izvoza odnosi na proizvodnju hrane.
“Kovid kriza izrodila je nove ideje za razvoj poljoprivrede. U toku pandemije ljudi u našoj zemlji počel i su da se vraćaju na se la. Građani su poče l i da proizvode hranu i svijest je počela da se mijenja”, rekao je tada Abazović.
Međutim, situacija sa izvozom, je potpuno drugačija nego što ju je premijer prikazao. Izvoz je za devet mjeseci iznosio 520 miliona eura, od čega na izvoz hrane otpada 29,3 miliona, što je nekih šest procenata od ukupnog izvoza. Istina, u odnosu na prošlu godinu, izvoz hrane je povećan sa skoro 23 miliona na 29,3 miliona, što je povećanje od 27,3 odsto.
U predlogu budžeta za narednu godinu, gdje su prikazani i podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni za devet mjeseci, navedeno je da je izvoz povećan za 72,2 odsto u odnosu na isti period 2021, “podstaknut rastom tražnje zemalja regiona, kao i EU, glavnog trgovinskog partnera Crne Gore, uz rastuće izvozne cijene energenata i proizvoda metalske industrije.
“Za devet mjeseci 2022, izvoz aluminijuma i električne energije čini više od polovine ukupnog crnogorskog izvoza i već je znatno premašio izvoz ovih proizvoda iz cijele 2021. godine”, piše u dokumentu koji je usvojila vlada na čijem čelu je Abazović.
Prema pod acima Monstata za devet mjeseci, izvoz električne energije iznosio je 134,9 miliona, što je 84 miliona više nego u istom periodu prošle godine. Kada je u pitanju izvoz aluminiju ma, odnosno obojenih metala, za devet mjeseci ove godine izvezen je aluminijum u vrijednosti od 132,3 miliona. Lani je u istom periodu izvoz aluminijuma vrijedio 49,3 miliona, što je 83 miliona manje. U procentima, izvoz struje je veći za 166 odsto, a aluminijuma za 168 odsto.
Izvoz struje i aluminijuma za devet mjeseci iznosio je preko 267 miliona, što je više nego izvoz svih ostalih vrsta robe i usluga. Lani je za devet mjeseci izvoz bio vrijedan 302,1 milion eura.
Cijena električne energije je vrtoglavo porasla na svjetskim berzama, što je iskoristila Elektroprivreda, koja je u prvih nekoliko mjeseci prodavala viškove električne energije, a isto planira da radi i u poslednjatri mjeseca. EPCG je struju morala da uvozi jedino tokom trajanja turističke sezone i kada je deficit električne energijeu Crnoj Gori.
Energetska kriza je gotovo svuda u Evropi, dok se u Crnoj Gori ne osjeća. Ta kriza je dovela do drastičnog rasta cijene struje na berzama, što je uticalo i na rast izvoza Crne Gore. Aluminijum je berzanska roba čija je cijena takođe porasla u ovoj godini, što je dovelo do rasta izvozaod 168odsto.
Ova dva faktora doveli su do toga da izvoz električne energije i alumijuma čini polovinu izvoza Crne Gore.
Uvoz porastao za 44 odsto
Crna Gora već godinama ima enorman spoljnotrgovinski deficit, pri čemu je uvoz veći od izvoza i do sedam puta.
Na kraju septembra uvoz je bio veći od izvoza pet puta, odnosno pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 19,7 odsto, dok je lani u istom periodu bila 16,5 procenata. Spoljnotrgovinski deficit je na kraju septembra iznosio 2,1 milijardu eura.
Dakle, iako je izvoz u procentualnom i nominalnom iznosu porastao 72 odsto, što je veoma velik rast, to nije promijenilo mnogo u pokrivenosti uvoza izvozom, jer je i uvoz porastao za 44 odsto.
Izvor: Dan
