Novi prostorni plan Crne Gore tek naredne godine

Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u tehničkom mandatu Ana Novaković Đurović kazala je u razgovoru za Dan da se izrada novog prostornog plana Crne Gore može očekivati u prvom kvartalu 2023, a ne krajem ove godine kako je prethodno bilo planirano.

Smatra da “nije tragično” probijanje rokova, jer na snazi “imamo važeći planski dokument” iako je lošeg kvaliteta.

– Na snazi je Prostorni plan iz 2008. godine. U procesu je izrade novi plan koji je započeo prije dvije godine. Njagova izrada je u jednom trenutku bila obustavljena što je uticalo na dinamiku. Vjerujem da ćemo brzo sa baze koncepta doći do baze nacrta prostornog plana. Planirano je bilo da se prostorni plan donese do kraja ove godine, ali zbog narušene dinamike, to je gotovo neizvjesno. Vrlo je vjerovatno da će prostorni plan čekati prvi kvartal sledeće godine. Ne smatram da je to tragično jer, sa jedne strane, imamo važeći planski dokument, a s druge strane je važno da iskoristimo vrijeme i dobijemo što kvalitetniji dokument i da ne robujemo rokovima. To je bolji pristup nego da samo zbog ispunjenja roka ubrzamo proces – ocijenila je Novaković Đurović.

Kaže da prolongiranje izrade strateškog planskog dokumenta neće iziskivati dodatne troškove, te da je ugovor sa stručnim timom za njegovu izradu potpisan 2019. godine, na iznos od 500.000 EUR.

– Novac se isplaćuje u fazama na osnovu onoga što stručni tim ispostavi kao gotov proizvod tako da su do sada, iz tog fonda isplaćena sredstva za analizu stanja i izradu koncepta. Upravo za ono što je stručni tim i dostavio – navodi Novaković Đurović.

Prema njenim riječima, pomjerili su i rok za izradu plana generalne regulacije za jul 2023. godine.

– Razlog je što je u prethodnom mandatu bila obustavljena izrada plana generalne regulacije i nije bilo moguće stići postavljene rokove. Međutim, važno je da svi važeći planski doklumenti do donošenja plana generalne regulacije važe, tako da mi nijesmo u formalno-pravnom vakuumu. Imamo na snazi Prostoni plan i planska doklumenta i Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata do donošenja novih zakonskih rješenja – uvjerava ministarka Novaković Đurović.

Upitana za kvalitet važećih planskih dokumenata, Novaković Đurović kaže da nije njima zadovoljna, kao i da se zbog toga rade novi planovi.

– Krenuli smo i u izradu novog zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Paralelno radimo i nova planska dokumeta i novi zakon jer smo svjesni da očigledno svi trpimo štetu zbog loše planske dokumentacije – ocjenjuje Novaković Đurović.

Novaković Đurović objašnjava da je zbog niza problema usporena dinamika legalizacije nelegalnih objekata u Crnoj Gori.

– Nedostatak planske dokumentacije utiče na proces legalizacije. Ne može se legalizovati objekat koji nije pokriven planskom dokumentacijom. Drugi problem je očigledan nedostatak kapaciteta u opštinama. Trebalo je opštine da pripreme spiskove nelegalnih objekata na svojim teritorijima. Objektivno je i kovid uticao na usporovanje tog procesa. Neke opštine su dostavile spiskove nelegalnih objkata, a neke još čekamo. Međutim, to je preduslov da bismo mogli da vršimo proces legalizacije – izjavila je Novaković Đurović.

Prema njenim riječima, kroz izmjene zakona o uređenju prostora uvešće nova rješenja kojima će omogućiti ubrzanje procedura legalizacije nelegalnih objekata i omogućiti građanima da realizuju zahtjeve.

– Radna grupa koja mijenja zakon intenzivno radi. Dobili smo puno komenatra i sugestija kada su u pitanju izmjene ovog zakona. Javnost je mnogo zainteresovana za ovaj propis – ističe ministarka.

Odgovarajući na pitanje koji dio Crne Gore je najugroženiji divljom gradnjom, Novaković Đurović poručuje da ozbiljne probleme imaju na jugu države.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović nedavno je rekao da resor ekologije, prostornog planiranja i urbanizma treba brže da radi, a Novaković Đurović kaže da to nije doživjela kao kritiku.

– Nijesam to doživjela kao kritiku premijera. Razmjenjivali smo mišljenja u vezi sa dinamikom rada unutar resora. To radimo stalno i to je jako važno. Što se tiče komentara, u značajnom dijelu smo se usaglasili, a najviše su se odnosili na rad urbanističko-građevinske inspekcije i nijesam zadovoljna rezultatima resora u tom dijelu, postoje problemi i dosta se govorilo o problematici rušenja objekata. Nije procedura rušenja objekata u nadležnosti samo naše inspekcije. Rušenje se sprovodi u koordinaciji i sa drugim službama. Imali smo probleme u toj saradnji. Potrebno nam je kadrovsko jačanje inspekcije. Fali nam inspektora. Nadam se da ćemo povećati kapacitete za duplo. Sada imamo 15 inspektora – istakla je Novaković Đurović, dodajući da se značajan broj objekata mora srušiti.

Očekuje rezultate u slučaju nelegalne eksloatacije šljunke

Novaković Đurović upozorava da je nelegalna eksploatacija šljunka iz Morače kompleksan problem.

– Problem je međuresorskog karaktera. Uloga ministarstva je u dijelu nadležnosti urbanističko-građavinske inspekcije. Moramo unutar brojnih resora da uspostavimo bolju koordinaciju i Vlada je prilično posvećena toj temi. Vjerujem da ćemo uskoro u ovom slučaju izaći sa konkretnim rezultatima – zaključuje Novaković Đurović.

Ekološka država ideal kojem teže

Novaković Đurović je saglasna da Crna Gora nije još suštinski ekološka država, kao i da je to ideal kojem teže.

– Specifično je što je Crna Gora definisana kao ekološka država i propušteno je 30 godina da se zaista naprave ključni pomaci i rezultati da budemo mi to i u praksi, osim na papiru. Puno je i problema, ali se i puno radi. Maksimalno se trudimo da ispunimo evropske standarde. Važni su infrastrukturni poduhvati. Oni koštaju. Zaštita životne sredine košta i mora se ulagati – naglasila je Novaković Đurović, poručujući da se nedovoljno ulaže u zaštitu životne sredine i da je potrebno mnogo više.

Check Also

Pod kojim uslovima se može raditi i nakon odlaska u penziju

U Crnoj Gori od gotovo 110.000 penzionera 3.139 ide na posao i nakon odlaska u …

Leave a Reply

Your email address will not be published.