Adria region čeka pad cijena nekretnina od bar 10 odsto

Dodajte komentar

Analitički tim Bloomberg Adrije očekuje da ćemo sljedeće godine svjedočiti velikoj korekciji cijena nekretnina u Adria regionu – za najmanje 10 odsto u prosjeku u odnosu na nivo iz 2022. godine.

“Vjerujemo da su glavni pokretači takvog kretanja agresivno povećanje kamatnih stopa od strane centralnih banaka, recesiono okruženje i inflacija”, poručuju analitičari u najnovijem izvještaju.

Kako se navodi u spisu, inflatorni pritisci utiču na realne plate, što guši tražnju u stambenom sektoru, dok uvećani troškovi građevinskog materijala i slabije investicije zbog usporavanja privrede, zajedno sa skupljim finansiranjem, guraju ponudu ka negativnoj tendenciji. Šestomjesečni euribor je, na primjer, početkom godine bio -0,5 odsto, da bi do kraja oktobra porastao na 2,1 odsto, što znatno poskupljuje sve stambene kredite.

Analitičari Bloomberg Adrie predviđaju da će krajem ove i početkom sljedeće godine ukupna građevinska aktivnost u regionu u najboljem slučaju usporiti, odnosno da će se u najgorem slučaju snažno pogoršati. “Kako se ukupni ekonomski ciklus u cijeloj Evropskoj uniji – a samim tim i u regionu – kreće na silaznoj putanji, mali su pozitivni rizici za trend rasta ukupnih građevinskih radova.”

Uvjerenju o opadanju građevinske aktivnosti i cijena nekretnina u 2023. godini doprinosi i pad broja izdatih građevinskih dozvola, što predstavlja dobar pokazatelj buduće građevinske aktivnosti, pa i potražnje za stambenim prostorom.

Osim toga, ističe analitički tim, ankete o bankarskim kreditima u regionu pokazuju da banke u sve većoj mjeri nerado daju kredite preduzećima i potrošačima. U drugom kvartalu 2022. banke u Adria regionu su prijavile znatno pooštravanje standarda kreditiranja za hipoteke stanovništva. Treba, ipak, reći da stambeni krediti i dalje u prosjeku bilježe dvocifren rast.

Slabija građevinska aktivnost svuda sem u Sloveniji

Kada je u pitanju trenutno stanje, najnoviji dostupni podaci pokazuju usporavanje ili opadanje građevinske aktivnosti u svim zemljama Adria regiona osim u Sloveniji, gdje ona održava snažan tempo.

“Stope rasta pokazale su raznolike performanse u regionu: one su bile negativne u Sjevernoj Makedoniji (-12,9 odsto međugodišnje u julu), Bosni i Hercegovini (-1,6 odsto u drugom kvartalu 2022) i Srbiji (-11,8 odsto u drugom kvartalu 2022), blago pozitivne u Hrvatskoj (1,6 odsto u avgustu), dok je Sloveniji zabilježen značajniji rast (30,2 odsto u avgustu)”, kaže se u analizi.

(Cijeli članak pročitajte na Bloomberg Adria)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *