Koje centralne banke su tajni kupci ogromnih količina zlata?

Centralne banke kupile su rekordnu količinu zlata u prošlom kvartalu pošto su diverzifikovale devizne rezerve, a veliki dio kupili su još uvjek nepoznati kupci.

Centralne banke su u trećem tromjesečju pokupile skoro 400 tona zlata, što je više nego četvorostruko više u poređenju sa istim periodom 2021. godine, pokazuju podaci Svjetskog savjeta za zlato (eng. World Gold Council – WGC). Te kupovine uvećale su ukupan iznos do sada ove godine na najviši nivo od 1967. godine, kada je dolar još uvek bio podržan metalom.

Cijene poluga ove godine bile su pod pritiskom agresivnog povećanja kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama dok se Federalne rezerve bore sa rastućom inflacijom. To je navelo investitore u fondove kojima se trguje na berzi da prodaju ovu imovinu koja nije prinosna. Ipak, podrška je stigla iz drugih oblasti, kao što su kupci na malo u Aziji i centralne banke.

Centralne banke, uključujući centralne banke Turske i Katara, nedavno su kupile zlato, a među kupovinama nalaze se i neprijavljene kupovine od institucija – za koje je WGC rekao da, iako nije neuobičajeno, predstavljaju znatnu količinu. Ne prijavljuju sve zemlje redovno svoje kupovine zlata, što uključuje i neke velike kao što su Kina i Rusija.

“Ne prijavljuju sve zvanične institucije javno svoje zlatne fondove ili to mogu učiniti sa zakašnjenjem”, navodi WGC u tromjesečnom izvještaju objavljenom u utorak. “Ne možemo isključiti dalju neprijavljenu kupovinu.”

Savet očekuje da će ukupne investicije u zlato pasti ove godine, pošto su niži ETF-ovi i manja potražnja van berzi kompenzovali za snažnu kupovinu na malo.

Uprkos snažnoj tražnji, cijene poluga se uglavnom oslanjaju na spoljne faktore kao što su makroekonomska raspoloženja i smjer dolara, rekao je Gnanasekar Thiagarajan, direktor u Commtrendz Risk Management Services. Plemeniti metal bio je pod pritiskom uoči odluke Federalnih rezervi u srijedu, dodao je on.

Spot zlato poraslo je za 0,3 odsto na 1.637,73 dolara za uncu u 12.48. u Singapuru, nakon što je u ponedjeljak zabilježio pad od 0,7 odsto. Bloombergov spot indeks dolara opao je za 0,3 odsto. Cijene srebra, paladijuma i platine su porasle.

Više podataka za treći kvartal, poređenje u odnosu na prethodnu godinu:

  • Ukupna investiciona potražnja pala je za 47 odsto na 124 tone, predvođena prodajom ETF-ova.
  • Potražnja poluga i kovanog novca porasla je za više od trećine na 351 tonu.
  • Globalna kupovina nakita porasla je za 10 odsto na 523 tone zahvaljujući Indiji.
  • Potražnja iz tehnologije pala je za osam odsto na 77 tona.
  • Ukupna ponuda je porasla za oko jedan odsto pošto se proizvodnja u rudnicima povećala, iako se manje reciklira.

Izvor: Bloomberg Adria

Check Also

Nakon kupovine Sberbank u Srbiji, Miodrag Kostić povećava udio u Addiko banci

Iako je kontinuirana kriza u posljednje tri godine mnoge stajala zatvaranja firmi, nema sumnje da …

Leave a Reply

Your email address will not be published.