Računi građana se već neko vrijeme uvećavaju. Rastu iznosi na njihovim računima u bankama jer građani polažu gotovinu zbog skorog uvođenja eura i konverzije.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) za RTL su rekli da su u junu ove godine depoziti domaćinstava dostigli 255,2 milijarde kuna, u julu se popeli na 259,6 milijardi da bi prema posljednjim podacima HNB-a za avgust porasli na 263,4 milijarde kuna. U odnosu na isti mjesec lani, poručuju iz Hrvatske narodne banke, to je porast depozita za 22,3 milijardi kuna ili 9,4%.
Depoziti građana užurbano rastu već dvije godine. Tako je sličan rast depozita bio i godinu dana ranije u odnosu na 2020, kada su rasli za 20,7 milijarde kuna ili 9,2%. Deponovano je daleko više deviza od kuna, pa je udio deviznih depozita bio 59,4% ili 156,5 milijarde kuna, dok je udio kunskih štednih i oročenih depozita bio 7,1% ili 18,9 milijarde kuna.
Na računima će se tako naći sigurno i dio novca koji je do sad bio “ispod radara”. Ako se na nečijem računu pojavi veća svota, mogle bi se uključiti “lampice” u automatski aktivirati dubinska provjera i analiza banaka. Tu je i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma koji propisuje kad se alarmi dižu.
“Mjere dubinske analize u osnovi treba da osiguraju da banke temeljno upoznaju svog klijenta i transakcije koje se sprovode, a uključuju utvrđivanje identiteta i provjeru identiteta stranke, stvarnog vlasnika stranke, prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa te stalno praćenje poslovnog odnosa”, naveli su iz HNB-a.
Ako se na računima pojavi iznos veći od 200.000 kuna, bez obzira ko realizuje transakciju gotovine, banka je dužna da prikupi i podatak o izvoru sredstava.
Izvor: Poslovni.hr
