Rad od kuće, ali isključivo u radno vrijeme: Oni koji “rade kad hoće” produktivniji 30 odsto

Sve više kompanija prihvata rad na daljinu, ali i dalje ostaje norma po kojoj su zaposleni na raspolaganju od devet do 17 časova.

Kako piše Bloomberg Adria, taj model opstaje uprkos tome što 94 odsto kancelarijskih radnika želi fleksibilnost u tome kada rade, prema novom istraživanju Future Foruma kompanije Slack Technologies Inc, dok je za 80 odsto njih važna fleksibilnost lokacije. Slack je anketirao više od 10.000 radnika u SAD, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Asinhrono radno vrijeme – koje podrazumijeva da zaposleni obavljaju posao prema sopstvenom rasporedu i ne moraju da budu onlajn u isto vrijeme kada i njihovi saradnici – rijetko je van startapa i tehnoloških kompanija. Dok rad na daljinu pruža veću fleksibilnost rasporeda nego u kancelariji – omogućavajući vrijeme za pranje veša ili izvođenje psa u šetnju, na primjer – mnogi ljudi i dalje osjećaju pritisak da imaju “zelenu tačku” na softveru na radnom mestu koja pokazuje da su onlajn i da rade.

“Veliki dio te vrste pritiska dolazi od lidera i menadžera koji se drže zastarjelih normi profesionalizma. Moramo da imamo širi kontekst razgovora o profesionalnim normama i šta znači biti dobar zaposleni. Mi smo na početku ovog eksperimenta, koji preispituje ulogu posla u našim životima. Pred nama je dug put”, rekla je suosnivač Future Foruma, Sheela Subramanian.

Subramanian je rekla da, kada razgovara sa rukovodiocima o fleksibilnosti rasporeda, oni se često bune.

“Ipak, fleksibilnost u rasporedu ne znači rad u svako doba dana ili da se zaposleni nikada neće lično sastati. Naprotiv, mnogi ljudi žele jasnije granice kada se od njih očekuje da odgovaraju na poruke. Organizacije mogu stvoriti fleksibilnost unutar okvira. Oni mogu precizirati očekivanja”, reka je Sheela Subramanian.

Future Forum predlaže usvajanje “osnovnog radnog vremena”, u okviru kojeg su sve kolege onlajn tokom određenog vremenskog perioda. Pri tom, timovi se dogovaraju kako će posao biti obavljen, a digitalni alati bi mogli da posluže tako da se napredak prati transparentno.

Crunchbase Inc, softverska firma specijalizovana za podatke o privatnim kompanijama, uvela je osnovno radno vrijeme kada je prošle godine uvela rad od kuće. Pošto je kompanija zapošljavala radnike u različitim vremenskim zonama, izdvojila je vrijeme od 13 časova do 18 časova u Njujorku za sastanke i sinhroni rad.

“Ljudima koji su navikli na tradicionalne rasporede, može biti potrebno neko vrijeme da se prilagode činjenici da možda neće odmah dobiti odgovore van osnovnog radnog vremena”, rekla je Kelly Scheib, direktorka za ljudske resurse u kompaniji Crunchbase.

Zaposleni koji rade kad hoće produktivniji 30 odsto

Prema Future Forumu, radnici koji imaju punu fleksibilnost rasporeda su skoro 30 odsto produktivniji od onih koji nemaju mogućnost da mijenjaju svoj raspored. Fleksibilnost lokacije, poređenja radi, povezana je sa povećanjem produktivnosti od četiri odsto.

Zaposleni sa fleksibilnim rasporedom kažu da mogu bolje da se fokusiraju i da primjećuju poboljšanu ravnotežu između posla i privatnog života. Šanse da će tražiti novi posao u narednoj godini su dvostruko veće među radnicima koji nemaju fleksibilnost u rasporedu u poređenju sa onima koji imaju umjerenu fleksibilnost rasporeda.

“Smjenu od devet do 17 časova uveo je Henry Ford 1926. godine u fabrici, i dok porijeklo te prakse nema mnogo zajedničkog sa današnjim digitalizovanim radnim mjestima, toliko je kulturno ukorijenjeno u našoj ekonomiji i društvenim životima da možda nema smisla napustiti je u potpunosti”, rekla je Alexia Cambon, direktorka istraživanja ljudskih resursa u kompaniji Gartner Inc.

Umjesto toga, ona se zalaže za odstupanje od norme sastanaka koji se održavaju jedan za drugim.

Sve se svodi na potrebu zaposlenih za autonomijom i povjerenjem da će uraditi svoj posao.

“Oni koji su u najboljoj poziciji da odluče kako treba da rade su sami pojedinci, jer znaju šta ih čini produktivnim”, rekla je Cambon.

Izvor: Bloomberg Adria

Check Also

Svaki treći čovjek u svijetu bi da emigrira iz svoje zemlje

Čak 36 odsto ljudi u svijetu bi emigriralo iz svoje zemlje, pokazuju rezultati ankete „Galup …

Leave a Reply

Your email address will not be published.