Rat u Ukrajini do sada nije imao tako negativan uticaj na ekonomije 23 zemlje centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CESEE) kao što se prvobitno pretpostavljalo, ali će se to ipak promijeniti u narednim mjesecima.
To je ključni zaključak nove, jesenje prognoze Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) koji će danas biti prezentovan.
Rast veći od očekivanog u mnogim zemljama regiona u prvoj polovini godine – zahvaljujući oporavku nakon pandemije – doveo je do značajne pozitivne revizije prognoze za 2022. godinu: wiiw procjenjuje cjelogodišnji rast od 3,9% u prosjeku u zemljama članicama EU u ovom regionu; zatim 3,1% na Zapadnom Balkanu, te 5,1% u Turskoj.
U svim slučajevima ovo je znatno sporiji rast nego 2021. godine, ali ipak svjedoči o impresivnom stepenu otpornosti teškom vanjskom šokom. Uz to, wiiw očekuje da će se ruska ekonomija do kraja ove godine smanjiti za 3,5%. Međutim, ova recesija je mnogo blaža nego što se predviđalo na ljeto (-7%).
Teška zima i loši izgledi za 2023.
Slika za ostatak 2022. i 2023. je sasvim drugačija. Negativan ekonomski šok rata bio je mnogo vidljiviji već u trećem kvartalu ove godine.
„Inflacija koja ubrzava smanjuje realne prihode, a time i privatnu potrošnju, koja je do sada bila najvažniji stub rasta. Dodajte tome prijeteću energetsku krizu, slabljenje njemačke ekonomije, velika povećanja kamatnih stopa i premalu fiskalnu podršku vlada – tako da najgore tek dolazi za istočnu Evropu“, kaže Branimir Jovanović, ekonomista u wiiw-u i glavni autor jesenje prognoze.
Rast ukrajinske ekonomije sljedeće godine
Ukrajinska ekonomija je i dalje u teškoj poziciji, zbog ogromne štete i troškova rata. Prema ukrajinskom ministarstvu ekonomije, pad BDP-a u avgustu iznosio je 35% na godišnjem nivou nakon pada od skoro 40% u drugom tromjesečju. Za cijelu godinu, wiiw očekuje pad BDP-a zemlje za oko trećinu (33%) u odnosu na 2021. – reviziju naviše od 5 procentnih poena u odnosu na ljeto. U 2023. Ukrajina bi već mogla ponovo rasti za 5,5%.
„Međutim, postoje veliki negativni rizici za prognozu, prvenstveno vezani za trajanje i ishod rata“, objašnjava Olga Pindyuk, ekonomista i stručnjak za Ukrajinu u wiiw-u.
Mnoge kompanije nastavljaju sa svojim aktivnostima. Pozitivno se razvio i izvoz žitarica preko crnomorskih luka nakon dugo pregovaranih sporazuma sa Rusijom.
“Povećan priliv novca od strane pomoći, posebno iz SAD-a, takođe je pozitivan. Oko 60% budžetskog deficita se sada finansira iz tih izvora“, kaže Pindyuk koja očekuje da će 2023. budžetski deficit Ukrajine iznositi oko 20% BDP-a.
Rusija: Djelimična mobilizacija će pogoršati pad 2023.
Ruska ekonomija se do sada pokazala otpornijom nego što se očekivalo, ako je vjerovati sve oskudnijim zvaničnim statistikama. Uprkos zapadnim sankcijama, BDP je pao za samo 1,5% u prvih osam mjeseci, a inflacija je pala na ispod 14%. Ekonomija se djelimično prilagodila novoj realnosti, zahvaljujući visokim cijenama energije, rebalansu trgovine prema Aziji i povećanju vojne potrošnje.
„Međutim, nedavno najavljena djelomična mobilizacija mijenja igru i uvelike će pogoršati krizu. Stotine hiljada dobro obrazovanih ljudi će ili biti regrutovani ili su već pobjegli iz zemlje. Za privredu, ovo je krvoproliće sa ozbiljnim dugoročnim posljedicama“, smatra Vasilij Astrov, viši ekonomista i stručnjak za Rusiju u wiiw-u.
Očekuje se da će se ruska privreda smanjiti za 3,5% u 2022. godini, što je samo upola manje od pada predviđenog tokom ljeta (7% ). Međutim, nastaviće s padom u 2023. za 3%. Sljedeće godine, posljedice embarga EU na naftu, manjak izvoza gasa u Evropu i zapadni visokotehnološki embargo će imati veći uticaj.
„Sa ekonomske tačke gledišta, sankcije imaju efekta, iako sporijim tempom nego što su mnogi očekivali“, kaže Astrov.
Energetska kriza pogoršava izglede
Za 2022. u cjelini, prosječna inflacija će biti dvocifrena za većinu od 23 zemlje koje se prate. Ovo se odnosi i na 11 članica EU iz CESEE: za te zemlje će u prosjeku iznositi oko 13% za 2022, da bi stala na oko 8% u 2023. Osim povišenih cijena hrane, glavni razlog visokog nivoa inflacije je cijene energenata zbog tekuće krize.
„Ako korištenje gasa bude moralo da se racionalizuje zimi, pojedine zemlje bi mogle pasti u recesiju“, upozorava Branimir Jovanović.
U slučaju oštre zime, mnoge zemlje regiona će vjerovatno imati ozbiljnih problema da pokriju svoje potrebe prirodnog gasa količinama koje su uskladištene. A ako – što se u ovom trenutku čini neizbježnim – Njemačka padne u recesiju i velika industrijska postrojenja budu zaustavljena zbog nestašice energije, onda će i druge zemlje – posebno Češka, Mađarska, Slovačka, Poljska i dijelovi zapadnog Balkana – takođe ispaštati zbog bliskih ekonomskih veza sa Njemačkom.
Podsjećamo, Izvještaju o prognozi za CESEE Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije analizira ekonomije 23 zemlje: Albanije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Češke, Estonije, Mađarske, Kazahstana, Kosova, Letonije, Litvanije, Moldavije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunije, Rusije, Srbije, Slovačke, Slovenije, Turske i Ukrajine.
Bankar.me
