Dio ECB zagovara otpuštanje sredstava početkom sljedeće godine

Zvaničnici Evropske centralne banke (ECB) koji su zagovornici oštrije monetarne politike (hawks – jastrebovi), prema neimenovanim izvorima, namjeravaju da počnu sa otpuštanjem 5,1 triliona eura (4,9 triliona dolara) imovine te institucije do početka 2023, zadržavajući kamatne stope kao svoje primarno sredstvo monetarne politike.

“Raste konsenzus među nekim članovima upravnog savjeta da proces smanjenja bilansa treba da teče u pozadini, dok se ECB fokusira na određivanje troškova pozajmljivanja”, rekli su izvori, odbijajući da budu identifikovani.

To bi zahtijevalo odluku o okviru koji bi se nakon nekog vremena mogao ponovo razmotriti, kažu izvori. Zvaničnici se zalažu za puštanje obveznica na dospijeće, a ne pribjegavaju prodaji duga, iako tu opciju ne treba potpuno isključiti. Oni bi takođe mogli da predvide nastavak nekih reinvestiranja kako bi ublažili tempo opuštanja monetarne politike.

Portparol ECB je odbio da komentariše planove o novitetima u bilansu stanja.

Jastrebovi ECB-a su diktirali zaoštravanje monetarne politike od početka juna, značajno utičući na donošenje odluka, što sugeriše da bi njihovo mišljenje moglo i dalje da ima uticaj.

Zvaničnici su započeli razgovore o mogućoj strategiji za takozvano kvantitativno pooštravanje prošle sedmice na sastanku na Kipru, naveo je šef centralne banke Luksemburga Gaston Reinesch u blog postu.

Kako će se oslobađati obveznica kupljenih tokom nekoliko godina podsticaja, veoma je osjetljiva stvar za ECB. Njena monetarna politika se borila da izbjegne restriktivnije mjere koje bi mogle naštetiti održivosti duga Italije.

Udar od prinosa na obveznice te zemlje u junu primorao je zvaničnike da osmisle novi krizni instrument kako bi osigurali nastavak podizanja kamatnih stopa bez narušavanja integriteta eurozone.

Konfrontacija Banke Engleske sa previranjima na finansijskom tržištu posljednjih sedmica na sličan način ilustruje opasnosti da plan za smanjenje udjela u obveznicama može poći po zlu.

Holandski guverner Klaas Knot rekao je za televiziju Bloomberg kako bi ECB željela da uradi stvari drugačije od britanske centralne banke.

“Oni moraju da ih prodaju zbog svog dugoročnog portfelja”, rekao je on. “Kao i u SAD, imamo obveznice s punim rokim dospijeća i mislimo da možemo da uradimo kvantitativno zatezanje tako što ćemo samo ukinuti postojeće obveznice, uz manji iznos ponovnog ulaganja, što je prirodno lakši proces”.

Zvaničnici ECB slažu se da ne bi trebalo da počnu da smanjuju bilans stanja dok ne dostignu nivo stopa za koji se smatra da je neutralan – niti stimulišući niti ograničavajući za ekonomiju. Vjerovatno bi to mogli da urade već u decembru.

“Očigledno se postavlja pitanje kako ovo što je sada zaustavljeno u pogledu neto kupovine imovine treba preokrenuti: s kojim ciljem, kojim tempom”, rekla je u predsjednica ECB Christine Lagarde. “Ovo je diskusija koju smo započeli i koja će se nastaviti”.

Pogodno vrijeme za početak presjeka bilansa biće mart 2023. godine, prema Davidu Powellu iz Bloomberg Economicsa, koji predviđa prosječno smanjenje od 29 milijardi eura mjesečno, ili nešto manje od jedan odsto veličine kombinovanog portfelja kvantitativnog ublažavanja i vanredne kupovine obveznica u slučaju pandemije.

“Tim tempom bilo bi potrebno devet do 10 godina da se oslobode svih hartija od vrijednosti koje se drže”, napisao je on u izvještaju objavljenom u petak. “ECB može sprovesti aktivnu prodaju obveznica kako bi ubrzala smanjenje bilansa stanja. To će zavisiti od tržišnih uslova i, očigledno, inflacije – očekujemo da će savjetodavni odbor postupati oprezno”.

Izvor: Bloomberg Adria

Check Also

Nakon kupovine Sberbank u Srbiji, Miodrag Kostić povećava udio u Addiko banci

Iako je kontinuirana kriza u posljednje tri godine mnoge stajala zatvaranja firmi, nema sumnje da …

Leave a Reply

Your email address will not be published.