Još jednu emotivnu vrtešku doživjeli su ulagači na berzama u protekloj sedmici i – posebno u petak – ozbiljne padove. Drugačije je bilo u trgovanju naftom: nakon OPEC-ove odluke o naglom smanjenju proizvodnje, Brent je poskupio čak 15% u sedmici.
U ponedjeljak i utorak smjer na zapadnim berzama i dalje je bio snažno uzlazan, dvodnevni rast njujorškog indeksa S&P 500 iznosio je 5,7%, najviše od marta 2020. Ali, očito je to samo kratkotrajno oporavak nakon što su indeksi prošli petak pali na ovogodišnje dno. U drugoj polovimi sedmice ponovno je bila aktualna zabrinutost zbog naglog zaoštravanja američke monetarne politike, a cijela stvar dodatno je ojačala objavom svježih podataka s tržišta u petak.
Stopa nezaposlenosti pala je (s 3,7) na 3,5 odsto, a tržište rada očito je imuno na Fedovo povećanje kamata (stopa Fedovih fondova sada je u rasponu od 3,0 do 3,25 odsto). Pritisak na plate tako ostaje veliki, što Fedu otežava smanjenje inflacije koja je na najvišem nivou u 40 godina. U četvrtak slijedi objava septembarske inflacije, što će biti još jedan pokazatelj koliko će Fed biti agresivan na sjednici početkom novembra. Trenutno većina očekuje još jedno (četvrto uzastopno) povećanje kamatnih stopa od 75 baznih bodova.
Septembarski izvještaj o američkom tržištu može se protumačiti i tako da SAD, iako je BDP u prvom polugodištu pao, nije u recesiji. Ali, mogli bi biti uskoro ako Fed nastavi da bude tako odlučan u borbi protiv inflacije. A upravo toga se berze jako boje. Vjerovatno još nismo vidjeli dno, gledamo li širu sliku, indeksi su izgubili samo ono što su dobili u prilično divljem usponu nakon najave nevjerovatnih monetarnih i fiskalnih mjera kao odgovora na epidemiju.
Dionicama iz sastava S&P-a trenutno se trguje 16 puta većom od očekivane zarade u sljedećih dvanaest mjeseci, što je značajan pad u odnosu na početak godine (22). Međutim, Morgan Stanley je ove sedmice upozorio da postoji više mogućnosti za dalje padove, ukazujući na nastavak snažnog dolara i energetsku krizu u Evropi. Potencijalno loši tromjesečni rezultati trećeg tromjesečja (u sljedećih nekoliko dana prve firme već će predstaviti svoje bilanse) i crne prognoze takođe bi mogle da uzmu danak. U međuvremenu, odlivi iz dioničkih fondova u SAD-u nastavljeni su 35. sedmicu zaredom, pri čemu su menadžeri za imovinu povećali novčane pozicije, koje su sada najviše u više od dvije decenije, prema podacima BoFA-e.
I u Evropi je sedmica započela optimistično zbog nade da će Fed na idućim sastancima biti manje agresivan u donošenju kamata, ali, kao i u Njujorku, uslijedilo je otrežnjenje. Ipak, frankfurtski DAX je na sedmičnom nivou ojačao više od jednog postotka. Situacija s dionicama švajcarske banke Credit Suisse se smirila, kurs je u posljednjoj sedmici vidno ojačao, što je i rezultat najave iz banke da će izdvojiti tri milijarde franaka za otkup vlastitih dionica. Euro se samo nakratko vratio u paritet s dolarom, padom ispod 0,98 dolara krajem sedmice. Očigledno ne pomaže kada ECB-u slijedi Fed.
Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel zagovara dalja povećanja kamatnih stopa i smanjenje izloženosti državnim obveznicama. Kako je rekao i za Süddeutsche Zeitung, ECB na sljedećem sastanku mora poslati jasan signal da želi da se oduprije inflaciji. Po njegovom mišljenju, njemačka ekonomija će i ove godine biti u recesiji, koja će se nastaviti i u 2023. Ne očekuje značajniji pad ekonomske aktivnosti, a ističe da je tržište rada trenutno još vrlo robusno. Sljedeće godine očekuje se inflacija od najmanje šest odsto.
Izvor: SEEbiz
Autor: Marko Majić
