Slobodna zona: Područje gdje se posao završava pod posebnim uslovima

“Slobodna zona Luke Bar”. “Cigarete zaplijenjene u Slobodnoj zoni Luke Bar”. “Rekordna zapljena u Slobodnoj zoni u Luci Bar”. U poslednjih nekoliko godina ovo smo često slušali, ali malo ko zna šta je to tačno Slobodna zona Luke Bar i kakva sve pravila važe u toj zoni. Po definiciji to je dio carinskog područja ili prostorau carinskom području odvojen od ostalog carinskog područja. Zanimljiv podatak je da što je zemlja neuređenija i siromašnija, to ima više slobodnih zona.

Upravu prihoda i carina (UPC) smo pitali da nam pojasne šta je to Slobodna zona i kako se posluje na tom području.

“Slobodna zona Bar nije granični prelaz. Granični prelaz se na teritoriji Luke Bar nalazi na G atu 5 (putnički i robni terminal) koji je isključak iz Slobodne zone. Slobodna zona predstavlja dio carinskog područja Crne Gore na kome se privredne djelatnosti obavljaju pod posebnim uslovima koji su regulisani zakonom. Saglasnost za osnivanje slobodnih zona daje Vlada a njome upravlja operater. U Slobodnoj zoni Bar operater je Luka Bar AD”, kazali su iz UPC.

Slobodne zone, kako su naveli, počinju sa radom po dobijanju rješenja od strane Uprave carina. Vlada je na sjednici održanoj 16. marta 2000. godine donijela odluku o davanju saglasnosti o osnivanju Slobodne zone Luke Bar. Slobodna zona je počela sa radom privremenim rješenjem Uprave carina 31.12.2003. godine, koje je postalo konačno 18. aprila 2005. godine.

“Osnovni uslov za osnivanje Slobodne zone je da je to ekonomski opravdano tj. ako se može realno očekivati da će se njima postići značajni efekti u pogledu izvoza, zapošljavanja, transfera savremenih tehnologija, privrednog restrukturiranja itd. Jesu li ovi ciljevi ostvareni pitanje je za operatera Slobodne zone i nadležno ministarstvo koje cijeni godišnje izvještaje o radu Slobodne zone, a koje je operater u obavezi da podnese do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu. Slobodna zona postoji za korisnike Slobodne zone, a to su domaća ili strana pravna i fizička lica koje na njenom području obavljaju privrednu djelatnost. Korisnik je obavezan da omogući sprovođenje mjera carinskog nadzora i on vodi propisanu evidenciju o robi koja ulazi u zonu ili skladište i izlazi iz zone ili skladišta a ne UPC. Korisnik Slobodne zone se postaje zaključivanjem ugovora sa operaterom. U korisničkom ugovoru se definiše djelatnost koju će korisnik obavljati, mjesto na kome će obavljati djelatnost, način vođenja evidencije kao i međusobna prava i obaveze ugovornih strana. Nakon potpisivanja korisničkog ugovora Carinarnica Bar je nadležna za izdavanje rješenja u pogledu oblika i sadržaja evidencija iz člana 176 Carinskog zakona i tek nakon dobijanja ovog rješenja korisnik može početi sa obavljanjem djelatnosti. U Slobodnu zonu može se smještati samo roba koja ima uslova da uđe u evidenciju korisnika Slobodne zone”, naveli su iz UPC.

U Slobodnoj zoni korisnici mogu obavljati djelatnost i smještati sve vrste roba koje ne predstavljaju rizik za zdravlje ljudi ili životnu sredinu, materijalna dobra i bezbjednost države. U Slobodnoj zoni Bar najviše se smješta ruda bakra, aluminijum, šećer, kafa, željezni otpad…

-U skladu sa čl. 18 Zakona o slobodnim zonama i čl. 172 Carinskog zakona u Sl obod noj zoni roba može ostati vremenski neograničeno. Izuzetak su duvanski proizvodi au skladu sa odlu kom Vl ade Crne Gore Sl. list 143/21 i propratnim aktima Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina. Duvanski proizvodi mogu u Slobodnoj zoni Bar ostati do 45 dana nakon čega Carinarnica Bar preduzima mjere za njeno oduzimanje naveli su iz UPC.

Na pitanje šta se dešava sa robom za koju istekne ugovor, a vlasnik je ne uzme, kazali su da u Slobodnoj zoni roba može ostati vremenski neograničeno.

-Roba se u Slobodnu zonu smješta u iznajmljenom ili sopstvenom prostoru nekog od korisnika Slobodne zone i isti ima pravo da na osnovu ugovora o zakupu prostora robu preuzme u cilju nap l ate potraživanja. U takvim situacijama roba ne mijenja status i ostaje domaća ili strana i novi vlasnik je unosi u svoju evidenciju i može je izvesti ili staviti u slobodan promet i unijeti u drugi dio carinskog područ ja sa plaćanjem carinskih dažbina. Vlasnik robe takođe ima pravo da se odrekne robe u korist države ili da je da nauništenje pod uslovom da ne nastanu troškovi na teret države naveli su iz UPC.

U Slobodnuzonurobu mogu smještati samo subjekti koji su zaključivanjem korisničkog ugovora sa operaterom (Luka Bar) i odobrenjem za vođenje evidencija izdatim od Carinarnice Bar stekli status korisnika Slobodne zone.

-U skladu sa gore pomenutim čl. 168 CZ za stranu robu smatra se da nije u carinskom području radi naplate uvozne carine i primjene trgovinskih mjera pri uvozu (znači može se smještati akcizna roba bez akciznih markica) a carinske procedure prolazi na zahtjev za carinski dozvoljeni postupak ili postupanje vlasnikarobe ili njegovog ovlašćenog zastupnika – naveli su iz UPC.

Slobodnom zonom upravlja operater, u ovom slučaju Luka Bar. Za carinski nadzor su nadležne carinske službe.

Jedan vođa smjene i 13 zaposlenih u carinskoj ispostavi

UPC smo pitali i koliko zaposlenih ima u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Na ovo pitanje možemo odgovoriti samo u domenu vezanom za Carinsku ispostavu Slobodna zona Bar. Po sistematizaciji UPC u ovoj ispostavi treba da budu raspoređena 23 carinska službenika uključujući četiri vođe smjena. Trenutno imamo jednog vođu smjene i osam stapno raspoređenih službenika, tri privremeno raspoređena i dva po ugovoru o djelu. Pored carinskog organa u Slobodnoj zoni Bar posluju i drugi subjekti koji imaju svoje unutrašnje uređenje ali nemamo informacije o zaposlenima u tim firmama naveli su iz UPC.

Izvor: Dan

Check Also

Bogat praznični program u Ulcinju: Nastupiće Sergej Ćetković, Marko Luis, Ledri Vula…

Manifestacija “Sweet December” organizuje se u Ulcinju od 15. decembra do 10. januara. Zvučna muzička …

Leave a Reply

Your email address will not be published.