Bez rebalansa upitno povećanje plata i penzija

Poslanici u Skupštini počeće danas raspravu o predlogu rebalansa budžeta i odluci o dodatnom zaduživanju za ovu godinu. Prema informacijama Dana, danas bi trebalo i da se glasa o tom aktu koji nije dobio podršku većine partija na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet. To je prvi put da pred log rebalansa budžeta nije dobio podršku na matičnom odboru, što, ako ništa drugo, nije dobar znak pred glasanje u plenumu.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je na Odboru za ekonomiju istakao da će država funkcionisati i bez rebalansa, ali da će se u pitanje dovesti svi zakonom predviđeni troškovi i servisiranje, počevši od penzija, zarada i socijalnih davanja…

Rebalansom su planirani uvećani izdaci za 191 milion eura, koji se odnose na Fond PIO 36 miliona i uvećanje minimalnih zarada, kao i jednokratne pomoći penzionerima, zatim 38,6 miliona za Fond zdravstva, 28,5 miliona zauvećanje zarada, dominantno u zdravstvu i prosvjeti. Zatim, rebalansom su planirani dodatni milioni eura za naknade za majke sa troje i više djece, kao i za penzionere iz rudarsko-metalskog sektora…

Ekonomski analitičar Novak Svrkota smatra da će Skupština usvojiti predloženi rebalans budžeta, uprkos tome što je Odbor za ekonomiju, budžet i finansije bio uzdržan, te da je to samo još jedan primjer kojim političari pokazuju da nisu odgovorni prema građanima i ekonomiji.

“Neusvajanje rebalansa vjerovatno bi izazvalo probleme u isplati određenih davanja države, probleme sa nabavkom ljekova i slično. Ipak, realno je očekivati da će se postići neki dogovor i da će rebalans bitiusvojen. Vjerovatno će biti predloženo dosta amandmana, koje će političari koristiti u izbornoj kampanji i njima “mahati poručujući građanima kako su baš oni odgovorni za spas ekonomije. Sve u svemu biće to novi primjer političarenja, bez odgovornog odnosa, kao što su do sada pojedini političari isticali usvajanje dječijih dodataka ili naknada za majke sa troje i više djece”, poručio je Svrkota.

Ekonomisti sa kojima je Dan razgovarao kazali su nam da se u tehničkom smislu rizikuje mnogo ukoliko se ne izglasarebalans, au suštinskom se ne dobija mnogo ukoliko se izglasa. Kako su naveli, oni koji su protiv ugroziće funkcionisanje države neizglasavanjem, a neće dobiti ništa jer se rebalans odnosi na naredna tri mjeseca.

“Ukoliko se ne usvoji rebalans, može se desiti da se ugroze u poslednjem kvartalu određene vitalne funkcije i time ne bi dobio niko, čak ni ti koji ga ne podržavaju. To je toliko beznačajno pitanje u odnosu na rizike koje nosi neusvajanje rebalansa, jer su njime predodređene pare za Fond PIO, Fond zdravstva, te povećanje zaradau prosvjeti i zdravstvu. Zbog tri mjeseca se žrtvuje funkcionisanje sistema, da bi neko dobio političke poene. To nije dobro, jer se za tri mjeseca ne može nanijeti tolika šteta da se ne bi mogla ispraviti naredne godine zbog zaduživanja ili trošenja, a ako ne funkcio-niše sistem, napraviće se veća šteta. Biramo između dvije štete i treba da izabe-remo manju”, navelo je za Dan više ekonomista.

Dan je pokušao da dobije stav partija u vezi sa rebalansom, ali nismou tomeuspjeli. Njihove stavove o rebalansu ćemo čuti danas. Na odboru su ga podržali URA i SNP, SD je bio protiv, dok su ostale partije bile uzdržane.

Rebalansom je predviđeno zaduživanje od 350 miliona, što je za 280 miliona više u odnosu na prvobitni zakon.

Vučinić: Rebalans ekspanzivan u pogledu državne potrošnje

Aleksandar Vučinić, viši finansijski analitičar “Sitibanka”, ističe da je rebalans u pogledu državne potrošnje ekspanzivan i u tom smislu može doprinijeti većoj agregatnoj potražnji i posledično većoj inflaciji.

“Magnituda rebalansa je donekle očekivana s obzirom na inflatorni pritisak i tržišne poremećaje. Ipak, on je dizajniran tako da podupre tekuću potrošnju na račun značajnog zaduženja i nauštrb redukovanog kapitalnog budžeta. Rezanje kapitalnog označava manje investicionog angažmana države koji generiše privredni rast i gradi dugoročni, održivi ekonomski ambijen”, ističe Vučinić.

Nasuprot tome, rebalans budžeta ima odlike potrošačkog.

“Teza da je fiskalni efekat projekta “Evropa sad” neutralan djeluje validno na osnovu realnih prihoda reflektovanih u rebalansu. Nasuprot prihodnoj strani koja nije značajno promijenjena, rast izdataka je prvenstveno uzrokovan porastom isplata zarada, rashoda za materijal i usluge, socijalnim transferima koji se odnose na penzije, socijalnu zaštitu i troškove zaduživanja”, kazao je Vučinić.

Izvor: Dan

Check Also

Dolar dodatno oslabio, dok cijene nafte rastu

Vrijednost dolara prema korpi valuta na valutnom tržištu dodatno je pala, nakon što je prošle …

Leave a Reply

Your email address will not be published.