Odbor za ekonomiju danas o predlogu rebalansa budžeta

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet danas će razmatrati predlog drugog rebalansa ovogodišnjeg budžeta čiji su prihodi projektovani na iznos od 1,93 miliona eura.

”Vijesti” su prošle sedmice pitale političke partije kako će se odrediti prema predlogu rebalansa budžeta, ali niko iz partija stare parlamentarne većine (Demokratski front, SNP, Demokrate i URA), kao ni iz DPS-a, SDP-a i partija albanske manjine nije želio da se izjasni.

Na pitanja kakav je njihov stav u vezi s predloženim rebalansom budžeta, da li će glasati za njega, te da li će predložiti amandmane, “Vijestima” je odgovoreno jedino iz Bošnjačke stranke (BS) i Socijaldemokrata (SD).

Iz BS-a su naveli da je rebalans budžeta bio potreban, te da će za njega glasati, dok je poslanik SD Boris Mugoša kazao da se radi o obimnom materijalu koji je nedavno stigao u skupštinsku proceduru, pa će period do parlamentarne rasprave iskoristiti za detaljnu analizu.

Skupština će predlog rebalansa razmatrati na vanrednoj sjednici 28. septembra, a ministar finansija Aleksandar Damjanović je ranije izjavio da očekuje jednoglasnu podršku u parlamentu za ovaj predlog zakona.

Cilj je da ga Skupština usvoji, kako bi se moglo isplatiti vanredno povećanje minimalne penzije, platili dugovi Fonda zdravstva da bi se normalizovalo snabdijevanje ljekovima, isplatio dio uvećanih socijalnih davanja, isplatile vanredno uvećane zarade u zdravstvu i prosvjeti…

Predlogom rebalansa je, između ostalog, predviđeno da se zbog rasta troškova za plate, penzije, socijalna davanja i smanjenje prihoda zbog izmjene zakona iz projekta “Evropa sad” i snižavanja akciza na gorivo, deficit budžeta uveća sa planiranih 268 na 438 miliona eura, odnosno za 170 miliona.

Potrebe za finansiranje povećane su sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosilo na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.

Najznačajnija odstupanja, u odnosu na prvobitni plan, bilježe se kod poreza na dodatu vrijednost koji je veći za 81 odsto zbog efekata uvećane potrošnje i cijena, kao i značajnog porasta uvoza i uspješne primjene elektronske fiskalizacije, zatim je odstupanje kod poreza i doprinosa na zarade koje je niže za 52 miliona i kod akciza koje su niže za 10 miliona zbog odluke o umanjenju akciza na promet bezolovnog benzina i gasnih ulja.

”Rebalans budžeta je bio potreban, kako bi država servisirala obaveze do kraja kalendarske godine. Podržaćemo ga jer je to odgovoran odnos prema svim finanansijskim obavezama koje nas čekaju”, naveli su iz BS-a.

Mugoša je podsjetio da poslanici SD-a nisu glasali ni za budžet za 2022. godinu, kao ni za “tehnički” rebalans u maju ove godine, te da su se svi nedostaci na prihodnoj i rashodnoj strani budžeta, na koje su ukazivali, potvrdili u praksi, prenosi Vijesti.

”Sugerisali smo na vrijeme kolegama da dobro razmisle prije glasanja o određenim reformama koje su sprovedene bez sveobuhvatnih analiza (ukidanje doprinosa za zdravstveno osiguranje…), a čije posljedice sada vidimo. Nijesmo glasali ni za određene zakone koji su po nama imali populistički i diskriminatorni karakter, a koji iziskuju značajan novac u budžetu”, kazao je on.

Check Also

EK: Ukida se ekonomsko državljanstvo u CG, ali program nastavljaju Makedonija i Albanija

Crnogorski program davanja državljanstva investitorima postepeno će biti ukinut zbog zabrinutosti Evropske unije (EU), navodi …

Leave a Reply

Your email address will not be published.