Na berzama je ispario sav ovogodišnji rast, centralne banke su preagresivne, a ekonomske prognoze sumorne da bi se prodavci zaustavili.
U međuvremenu je dolar glatko probio novi 20-godišnji vrhunac i udaljava se od pariteta s eurom.
Septembar, tradicionalno najgori mjesec za berze, opravdava svoju reputaciju. Drugu nedjelju zaredom indeksi u New Yorku pali su više od četiri posto. Indeks S&P 500 ove je godine pao 22 posto, prikupio ga je uglavnom tehnološki sektor (-30 %). Zaboravljen je lijepi ljetni skok, u petak je Wall Street već testirao ovogodišnje dno, S&P 500 indeks nakratko je pao ispod 3666 bodova (od sredine juna), ali je dan završio na 3693 boda. “Fed podiže kamatne stope brže nego što se očekivalo, a tržišta moraju proći kroz krizu povjerenja. Ako S&P završi ispod junskog rekorda u sljedećih nekoliko dana, to bi moglo pokrenuti još jedan talas agresivne prodaje, gurnuvši S&P na sve strane putu do 3200 bodova”, pesimistični su analitičari koji se, uprkos trenutnom prilično dobrom stanju američke ekonomije, boje recesije izazvane Fedovim naglim stezanjem kaiša.
Svako ko očekuje da će se centalne banke bojati recesije nije u pravu. Glavni prioritet i dalje je inflacija (u SAD-u je u avgustu iznosila 8,3% na godišnjem nivou), potvrdio je na sjednici u septembru Jerome Powell, koji je zajedno sa svojim kolegama sredinom očekivano povećao ključnu stopu Fed fondova za 75 baznih bodova, na nivo između 3,0 i 3,25 posto, što je najviše u posljednjih 14 godina. “Volio bih da postoji manje bolan način za smanjenje inflacije, ali nema ga”, rekao je guverner Powell, koji ove godine očekuje rast američkog BDP-a od samo 0,2 posto. Dugogodišnje razdoblje izrazito povećane likvidnosti i nultih kamatnih stopa ove je godine nepovratno završilo. Ne samo da planiraju dalja povećanja u Federalnim rezervama (vjerovatno barem do 4,5 posto, što se očekuje u martu), nego planiraju ostaviti kamatne stope na ovoj razini duže vrijeme.
Fed slijede mnoge druge centalne banke. Uprkos relativno niskoj godišnjoj inflaciji od 3,5%, Švajcarska nacionalna banka podigla je kamatne stope za 75 baznih bodova na 0,5% (Švicarska je zadnja evropska zemlja koja je imala negativne kamatne stope). Iznimke su Turska i Japan. Uprkos inflaciji od 80 posto, Turska nastavlja svoju ortodoksnu politiku i ponovo smanjuje kamatne stope, dok je Banka Japana u četvrtak ostavila kamatne stope nepromijenjene. Pitanje je li to bio pametan potez. Naime, jen je pao na rekordno nisko u odnosu na dolar, prisilivši japanske monetarne vlasti na intervenciju po prvi put od 1988. godine, a time i nedoumice oko toga koja će centralna banka biti prisiljena da djeluje. Valutni rat tako bi se mogao okrenuti u drugom smjeru nego nakon finansijske krize 2008., kada su se centalnoj bankari međusobno optuživali za vještačko podsticanje izvoza politikom deprecijacije domaće valute, ali sada bi uspjeli zaustaviti inflaciju barem donekle s politikom jače valute.
Dolar je ove godine skočio 23 posto u odnosu na jen (proračuni govore da je jen podcijenjen za nevjerovatnih 50 posto na osnovu pariteta kupovne moći), a slično je i u odnosu na švedsku krunu. U utorak je švedska Riksbank podigla kamatne stope za punih 100 baznih bodova. U poređenju s odabranom košaricom valuta, američka je valuta samo ove godine poskupila 18 posto, jer je vrijednost dolarovog indeksa porasla s 95,7 na 113,0 bodova. Prema svemu sudeći, dolar će ove godine doživjeti najveći skok vrijednosti u najmanje 50 godina!
Nakon što se neko vrijeme kretao oko pariteta prema euru, ove nedjelje je dobio 3,3 posto, što je izvanredan potez za valutna tržišta. Za euro se u petak trebalo izdvojiti samo 0,9685 dolara, iako će Evropska centralna banka već na idućoj sjednici (23. oktobra) znatno podići kamate. U međuvremenu, američke obveznice postaju sve atraktivnije, kod dvogodišnjih je traženi prinos već iznad četiri posto!
Nakon svih padova, postavlja se pitanje jesu li hartije od vrijednosti zrele za kupovinu. Trenutno se dionicama u sastavu indeksa S&P 500 trguje uz 16,8 puta veću zaradu od očekivane zarade u sljedećih 12 mjeseci, znatno niže od početka godine (22).
No, problem je što je poslovno okruženje krajnje nesigurno, a dobit će u mogućoj recesiji opasti. Od 16 Fedovih ciklusa povećanja kamata, 13 ih je dovelo do recesije, a čini se da će tako biti i opet. Iskusni investitor Carl Icahn, koji trguje od ranih 1960-ih, upozorava: “Imajte na umu da su mnoge dionice jeftine, ali postaće još jeftinije. Najgore tek dolazi. Inflacija je vrlo neugodna stvar, nije lako preći preko toga”, rekao je.
Icahn upozorava da je centralna banka štampala previše novca i mislila da zabava nikada neće završiti. Ali jeste. I to prilično bolno.
Autor: Marko Majić
Izvor: SEEbiz.eu
