Više kamatne stope, a time i veće rate otplate kredita sve više pogađaju i kupce stanova i vlasnike nekretnina. Potražnja opada od Sidneja do Stokholma, jer centralne banke podižu kamatne stope najbržim tempom u posljednjih nekoliko decenija, smanjujući cijene kuća.
Brzo hlađenje tržišta nekretnina – glavnog izvora bogatstva domaćinstava – predstavlja novu prijetnju globalnoj recesiji. Iako dosadašnji pad cijena nije ni blizu nivoa finansijske krize iz 2008. godine, tržište nekretnina je ključna varijabla za centralne bankare koji žele da smanje inflaciju bez narušavanja povjerenja potrošača i izazivanja duboke recesije.
U međuvremenu, Australija i Kanada se već suočavaju sa dvocifrenim padom cijena kuća, a ekonomisti vjeruju da je to samo početak.
Dolazi zahlađenje
“U 2023. i 2024. godini vidjećemo globalno sinhronizovan pad vrednosti tržišta nekretnina”, rekao je Hideaki Hirata sa Univerziteta Hosei, bivši ekonomista Banke Japana i koautor analize globalnih cijena stanova Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Hirata upozorava da će biti potrebno neko vrijeme da se puni efekat agresivnog povećanja kamatnih stopa osjeti u potrošnji domaćinstava.
Manja potražnja za nekretninama je značajan preokret u odnosu na proteklih nekoliko godina, kada je politika centralne banke dozvoljavala “jeftin” novac, a zatim je potražnju ubrzala epidemija virusa korona, zbog koje su ljudi tražili veće domove koji su bili prihvatljivi za rad na daljinu. Sada se mnogi suočavaju sa većim ratama kredita.
“Mlade porodice koje su se zadužile nikada nisu vidjele tako nagli porast kamatnih stopa, a plate padaju, gledano u realnim vrijednostima”, rekao je Rob Subbaraman, šef odjeljenja za istraživanje globalnih tržišta u Nomura Holdingsu. “To bi mogao biti veliki šok za njih.”
U nekim zemljama više kredita sa promjenljivom stopom
Međutim, izloženost riziku zajmoprimaca uveliko varira od zemlje do zemlje. U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), na primjer, većina kupaca se oslanja na stambene kredite sa fiksnom kamatnom stopom do 30 godina. Stambeni krediti sa promjenljivom kamatnom stopom u poslednjih pet godina predstavljali su u prosjeku tek oko sedam odsto svih zaključenih kredita.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada su imale najveću koncentraciju kredita sa varijabilnom kamatnom stopom u odnosu na novoizdate kredite u 2020. godini, prema majskom izveštaju agencije Fitch Ratings. Najgore je u Australiji, gdje su cene kuća u avgustu zabilježile najveći mjesečni pad u skoro četiri decenije. Ako su zajmoprimci do sada mogli da pokriju veće troškove kredita, sljedeća godina će biti prekretnica. U Australiji se kratkoročni krediti daju na relativno kratak period od dvije do tri godine.
Intervencija države
Tako je, na primjer, vlada u Poljskoj, gdje su se mjesečne uplate nekim zajmoprimcima već udvostručile zbog rasta kamata, omogućila privremenu obustavu otplate kredita, ali na najviše osam mjeseci. Time je smanjen profit banaka koje su bile prinuđene da se obezbjeđuju rezervama.
Kina se takođe bori sa rastućom krizom u sektoru nekretnina koja je povezana sa talasom neplaćanja kredita. U Švedskoj, koja je bila jedno od najtoplijih tržišta u Evropi, cijene kuća su pale za oko osam odsto od proljeća, a većina ekonomista sada očekuje pad od 15 odsto. Rastuće kamatne stope takođe vrše pritisak na kompanije koje se bave nekretninama, a koje su se u velikoj mjeri zadužile na tržištima obveznica kako bi finansirale svoje poslovanje, ostavljajući investitore sve zabrinutijim za njihovu sposobnost da refinansiraju taj dug.
Pad cijena se takođe ubrzava u Velikoj Britaniji. Bloombergova analiza pokazuje da cijene stambenog prostora stagniraju ili padaju u skoro polovini londonskih opština. Finansijska kompanija HSBC Holdings upozorila je da je Velika Britanija na “piku pada u sektoru stambenog prostora” i da će potražnja vjerovatno pasti za petinu tokom sledeće godine.
Izvor: Bloomberg Adria
