Cijene nafte pale na nivo iz februara

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice oštro su pale, spustivši se na nivo od februara ove godine pod pritiskom zabrinutosti da bi recesija u globalnoj ekonomiji dovela do pada potražnje za energentima.


Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je prošle sedmice 8,7 odsto, na 94,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9,7 odsto, na 89,01 dolara.

Znatan pad cijena nafte nadovezao se na julski pad, tokom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 odsto. Cijena nafte na međunarodnim tržištima sada je na najnižem nivou od februara ove godine.

Trgovce naftom prošle sedmice brinula je snažna inflacija, usporavanje ekonomskog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je mala ponuda.

Zabrinutost zbog recesije pojačala se nakon što je britanska centralna banka u četvrtak podigla kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 1,75 odsto, najviše u posljednjih 27 godina, te upozorila da bi privreda mogla ove godine da utone u recesiju koja bi mogla da potraje do 2024.

S druge strane, američka ekonomija već je zabilježila dva tromjesečja pada aktivnosti, pa je po definiciji već u tehničkoj recesiji. Ipak, investitore ipak više brine skok zaposlenosti u julu za 528.000, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećoj svjetskoj ekonomiji raste. To, naime, otvara put Fedu da nastavi s agresivnim podizanjem kamatnih stopa.

Fed je već u dva navrata podigao kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, odnosno ukupno za 1,5 odsto, a slično bi mogao da učini i u septembru, jer želi da obuzda inflaciju. Više kamatne stope negativno utiču na ekonomski rast, što bi zauzvrat moglo da dovede do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.

S druge strane, ponuda nafte i dalje je ograničena. Broj bušotinskih postrojenja, rani pokazatelj buduće proizvodnje u SAD-u, smanjen je u sedam dana do 5. avgusta prvi put u zadnjih 10 sedmica i to za sedam, na ukupno 598 – podaci su firme za energetske usluge Baker Hughes Co.

Uz to, organizacija naftnih proizvođača OPEC+ dogovorila je sredinom sedmice da će u septebru povećati svoj cilj proizvodnje nafte za 100.000 barela dnevno (bpd), ali to je jedno od najmanjih povećanja proizvodne kvote otkad su one uvedene 1982, pokazuju podaci OPEC-a. Kao razlog tako skromnog povećanja kvota navedeni su smanjenih proizvodni kapaciteti tog naftnog kartela, odnosno “vrlo ograničenu dostupnost” rezervnih kapaciteta, koji se drže za slučaj “ozbiljnih poremećaja snabdijevanja”.

“Jasno je da sada svi prijetnju od recesije uzimaju mnogo ozbiljnije nego prije, ali i dalje gledamo prilično tijesnu ponudu i proizvođače bez mogućnosti da to promjene”, naveo je Craig Erlam, viši tržišni analitičar u Oandi u Londonu.

Tek će se vidjeti kako će se kretati snabdijevenost tržišta s približavanjem zime, s obzirom na to da bi sankcije Evropske unije kojima se zabranjuju pomorski uvoz ruske sirove nafte i naftnih proizvoda trebalo da stupe na snagu 5. decembra.

“Budući da EU zaustavlja pomorski uvoz ruske nafte, postavlja se ključno pitanje – hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti svoje barele u Evropu kako bi popunili prazninu. Kako će se ta politika naftnih sankcija Rusiji odraziti na tržište biće jedna od najkonsekventnijih stvari koje treba pratiti do kraja godine”, smatra analitičar RBC-a Michael Tran.

Izvor: SEEbiz

Check Also

Abazović: Ako MKI ne predloži Bord direktora EPCG, to će učiniti Generalni sekretarijat Vlade

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović poručio je da Crna Gora mora da aktivira Željezaru …

Leave a Reply

Your email address will not be published.