Ekonomska politika Crne Gore do 2024. godine treba da bude usmjerena na kreiranje mjera za suzbijanje inflacije i za obezbjeđenje fiskalne održivosti, preporuka je Centralne banke Crne Gore.
U novom dokumentu vrhovne monetarne institucije, Preporuke Vladi Crne Gore za ekonomsku politiku za period 2022–2024. godine, podsjeća se da su ključne stavke već određene u ranijem Izvještaju o rezultatima analize makroekonomskih rizika sa kojima se suočava Crna Gora, a podrazumijeva kratkoročne i dugoročne rizike iz bankarskog i fiskalnog sistema, inflacije, te eksternih i ostalih rizika. Posebne mjere potrebne su zbog „nepredvidivog i produženog trajanja ekstremnih poremećaja na tržištu energenata, hrane i proizvodnih inputa kao posljedice situacije u Ukrajini, kao i prekida u lancima snabdijevanja na globalnom nivou, koji su doveli do nestabilnosti cijena i kratkoročnih inflatornih pritisaka“.
Privremeno ograničavanje cijena
Kako ističu, potrebno je pripremiti „sveobuhvatni antiinflatorni paket mjera“ kao bi se zaštitio životni standard domaćinstava – naročito ranjivih socijalnih kategorija – konkurentnost i održivost poslovanja kompanija, preduzetnika i individualnih poljoprivrednih proizvođača, te sprječio razvoj inflatorne spirale.
„Inflacija u Crnoj Gori dovela je do povećane naplate budžetskih prihoda, čime su formirani dodatni izvori sredstava koje Vlada treba da upotrijebi za interventno djelovanje. Pored pomenutih eksternih šokova na strani ponude, na rast inflacije u Crnoj Gori dijelom je uticao i oporavak tražnje podstaknut ukidanjem COVID-19 mjera i implementacijom programa ‘Evropa sad’ (sada Nova poreska politika). Međutim, nepredvidivi rast ‘uvezene’ inflacije je ipak ključni izvor rasta domaće inflacije“, ističu iz CBCG.
Zbog toga smatraju neophodnim uvođenje antiinflatornih mjera, i to onih koje će biti privremenog karaktera – dok se ne otklone poremećaji na tržištima, te pažljivo profilisanih – da se izbjegne eventualni rast sive ekonomije.
U dokumentu predlažu Vladi da razmotri kratkoročno ograničavanje cijena osnovnih životnih namirnica, ali i električne energije u slučaju daljih ekstremnih poremećaja na tržištu. Takođe smatraju potrebnim ograničavanje izvoza peleta i ogrijevnog drveta, te ograničavanje njihove cijene, odnosno otkupa viškova koji bi bili dio robnih rezervi.
Među predlozima su i smanjenje stope poreza na dodatu vrijednost na utrošenu električnu energiju za kompanije – kako bi se smanjili ulazni inputi u strukturi cijena roba i usluga, te na energetski efikasne sisteme grijanja i izolaciju stambenih objekata čime bi se podstakla ušteda energije – kako je preporučila Evropska komisija.
Naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, koju plaćaju potrošači, trebalo bi ili smanjiti ili ukinuti, jer i to predstavlja cjenovni pritisak.
Stopa PDV-a bi se mogla takođe smanjiti na naftu i naftne derivate, kako bi pala maloprodajna cijena goriva.
Iz CBCG smatraju da realizaciju programa subvencija za socijalno ugrožene kategorije stanovništva treba dodatno pratiti i prilagođavati ga ispoljenim poremećajima na tržištu.
Neke od preporuka već su praktično realizovane, poput formiranja robnih rezervi za čije praćenje je već imenovano Koordinaciono tijelo.
Kontrola izdataka i moguće zaduženje
Kada je riječ o fiskalnoj politici, CBCG je pohvalila ovogodišnje mjere Vlade za saniranja posljedica krize izazvane situacijom u Ukrajini, a zbog koje su porasle cijena hrane, nafte i ostalih energenata, građevinskog materijala i ostalih sirovina. Ipak, ukazuju da će rješavanje dugogodišnjih i problema koji su posljedica pandemije i krize izazvane situacijom u Ukrajini zahtijevati „pretvaranje čvrstih i jasnih obaveza u budno fiskalno upravljanje“.
Zato smatraju neophodnim da se napravi široka analiza socijalnih davanja i korisnika, kao i istraživanje siromaštva, kako bi se ocijenila ispravnost ovih izdvajanja. Uz to, treba što prije uraditi vanredno usklađivanje penzija, naročito minimalnih iznosa, te definisati iznos dugova Fonda za zdravstvo i dinamiku otplate. Rebalansom budžetu za ovu godinu, kako navode, treba regulisati manjak prihoda koji je posljedica nedonošenja planirane zakonske regulative ili izostanka u planiranju budžeta. Nova zakonska rješenja potrebno je donijeti i kako bi se obezbijedili dodatni budžetski prihodi, a to se odnosi na regulativu za poresku administraciju, igre na sreću, oporezivanje nezakonito stečene imovine, i markiranje goriva. Potrebno je dati i veća ovlašćenja ispektorima Uprave prihoda i carina što bi uticalo na smanjenje sive zone.
„Blagovremeno obezbijedi fiskalne rezerve kroz domaću akumulaciju, a ako ne bude moguće kroz zaduživanje na međunarodnom tržištu ili aranžman sa MMF-om, s obzirom na to da će naredna godina donijeti brojne neizvjesnosti“, navode iz CBCG.
Tu se mjere ne završavaju, već je potrebna i fiskalna konsolidacija „sa dominantnim osvrtom na neproduktivnu potrošnju“, poput troškova za konsultantske usluge i advokate. Treba ubrzati osnivanje Fiskalnog savjeta kao nezavisnog tijela koje će vršiti nadzor nad sprovođenjem i davati jasne smjernice i preporuke za ostvarivanju definisanih ciljeva fiskalne politke. Sistem upravljanja javnim finansijama treba unaprijediti „pouzdanim i transparentnim upravljanjem podacima, izvještavanjem, praćenjem i mehanizmima za sprovođenje“.
„Efikasnija javna potrošnja bi podstakla rast i stvorila fiskalni prostor za podršku oporavku od krize. Jačanje fiskalnih institucija – uključujući i osnivanje nezavisnog Fiskalnog savjeta – omogućilo bi da se održi kvalitetnija potrošnja i smanji dug na nivoe propisane fiskalnim pravilima, definisanim zakonom, što je preduslov za prevazilaženje budućih šokova“, navode iz CBCG.
Ističu i da treba izraditi novi Plan sanacije deficita i smanjenja javnog duga, koji će podrazumijevati fiskalnu konsolidaciju i mjere za smanjenje rashoda sa velikim učešćem u ukupnoj budžetskoj potrošnji, kao i naplatu poreskog duga i donošenje mjera za suzbijanje poreske evazije. Uz to, treba Razmotriti restrukturiranja dijela javnog duga i ubrzati izradu Strategije upravljanja dugom zbog planiranja smanjenja nivoa javnog duga u srednjoročnom periodu, kao ključnih faktora fiskalne održivosti.
„Razmotri ponovno uvođenje poreskih olakšica odnosno oslobađanja poreza na dobit u slučaju reinvestiranja dobiti na teritoriji Crne Gore, a naročito za investiranje u proizvodne djelatnosti i u nerazvijena područja. Kapitalni budžet treba implementirati planskom dinamikom, kako bi se blagovremeno realizovali projekti od prioritetnog značaja za ekonomski razvoj. Istovremeno, potrebno je unaprijediti upravljanje kapitalnim investicijama (kroz preporuke MMF-a), nadzora kapitalnih izdataka i investicionih planova. Prilikom planiranja kapitalnog budžeta, nastojati da odabir projekata bude zasnovan na ekonomskoj isplativosti, pored tehničke i administrativne opravdanosti. Javna potrošnja da se fokusira na oblasti koje donose najveću stopu društvenog i ekonomskog rasta, poput obrazovanja i zdravstva, uz reforme tržišta rada“, predlažu iz CBCG.
Smatraju da bi centralni registar zaposlenih u javnom sektoru na državnom i lokalnim nivoima, uključujući preduzeća u većinskom državnom vlasništvu – uz dopunu Zakona o državnim službenicima i namještenicima – omogućili depolitizaciju i profesionalizaciju javnog sektora.
Za gradnju preostale dvije dionice auto-puta predlažu izradu ekspertske analize korištenjem EU fondova, posebno zbog modela finansiranja koji neće značajnije uticati na povećanje javnog duga. Neophodno je i kreiranje centralnog registra državne pomoći kompanijama u većinskom državnom vlasništvu, zbog veće transparentnosti i evaluaciju efikasnosti.
„Imajući u vidu sve navedene, eksterne i interne rizike, u fiskalnoj sferi, trebalo bi razmotriti jačanje fiskalne stabilnosti ulaskom Crne Gore u aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Preporuke u segmentu fiskalne politike su pošle od aktuelne situacije u kojoj Crna Gora nema aranžman sa MMF-om, te stoga treba imati u vidu da bi u slučaju ulaska u takav aranžman neke od ovih preporuka mogle biti kontraditktorne sa očekivanim uslovima koji bi bili postavljeni aranžmanom“, potcrtava CBCG.
Podrška realnom i digitalnom sektoru
Preporuke za realan sektor – konkretno poljoprivredu, turizam i energetiku – dolazi nakon, kako se ističe, najdublje recesije u posljednjih nekoliko decenija, te uspjeha iz 2021. godine kada je Crna Gora uspjela djelimično da obnovi makroekonomsku stabilnost, ali i nove krize zbog situacije u Ukrajini, što je „stvorilo novi izazov da se stabilnost održi, a rast očuva“.
„Potrebno je usmjeriti investicionu politiku na istraživanje i inovacije, obnovljive izvore energije i infrastrukturu, vodeći računa o regionalnim razlikama, odnosno potrebama. Takođe, potrebno je obezbijediti podršku jačanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju, posebno u prioritetnim sektorima – poljoprivreda, turizam, energetika i prerađivački sektor – u cilju povećanja proizvodnje, zatim povećanja izvoza odnosno supstitucije uvoza i očuvanja postojećih, odnosno stvaranja novih radnih mjesta“, ističu iz CBCG.
Uz preporuke za zelenu ekonomiju i statistiku, navodi se i čitav niz mjera koji se odnose na oblasti od značaja za ostvarenje ekonomske politike. Tu su, pored ostalog, naznačene potreba donošenja strategije reindustrijalizacije sa realnom analizom onih grana koje bi se prioritetno razvijale, te diversifikacija proizvodne strukture kroz digitalnu transformaciju. CBCG predlaže da se razmotri mogućnost vraćanja radne nedjelje – makar tokom turističke sezone, „čime bi se mogla povećati zaposlenost i proširiti poreska osnovica“, te pooštri kaznena politika za kompanije koje ponavljaju kaznena djelima, naročito za neformalnu ekonomiju. Smatraju potrebnim da se usvoji Uredbu o osiguranju izvoznih kredita od netržišnih rizika, kako bi se podstakla konkurentnost izvozno orjentisanih privrednih subjekata Crne Gore, a njome regulisalo osiguranje potraživanja i izvoznih kredita nastalih izvozom roba i usluga crnogorskog porijekla od netržišnih rizika poput pandemija.
„Podsticati rad na daljinu odnosno od kuće kada god procesi rada to dozvoljavaju u cilju ostvarivanja energetskih i drugih ušteda materijalnih troškova u skladu sa međunarodnom praksom. U cilju privlačenja i stimulisanja IT eksperata i razvoja ICT industrije, kreirati jedinstvenu ponudu za ‘IT nomade’. Ponuda bi sadržala subvenciju i/ili poresku olakšicu, jednostavnu jedogodišnju prijavu boravka, subvencionisani internet paket i subvencionisanu cijenu smještaja“, dodaju iz CBCG.
Saglasni su i sa stavom da treba vratiti u državno vlasništvo Port of Adria, nekadašnje Kontejnerske terminale Luke Bar otkupom 60 odsto udjela od postojećeg vlasnika. A navode i da u što kraćem roku treba otkloniti uska grla za korišćenje autoputa, kroz dodatne naplatne rampe tokom većeg intenziteta saobraćaja ili naplatom putarine sistemom vinjete.
Bankar.me
