Evropska centralna banka ide na još jače “zatezanje” monetarne politike?

U iščekivanju odluke o povećanju referentne kamatne stope sve oči danas su uprte u Evropsku centralnu banku (ECB). I dok je inflacija u eurozoni u junu dostigla rekordni nivo od 8,6 odsto, ekonomisti iznose različite prognoze i uveliko se spekuliše o tome da li bi ECB mogla da ide na jače zaoštravanje monetarne politike, pa je glavno pitanje da li će referentnu kamatnu stopu podići za 25 ili 50 baznih poena.

“Osnovno pitanje sa kojim se suočava Evropska centralna banka je kako da suzbije infaciju, a da sa druge strane ne poremeti tržište obveznica, tačnije tržišta na kojima se finansiraju sve zemlje eurozone. Zato mislim da je efekat na privredni rast manja briga za ECB”, ocenjuje u razgovoru za Biznis.rs ekonomista i dekan FEFA fakulteta Milan Nedeljković.

“Centralne banke kada donose odluke o kamatnim stopama ne gledaju trenutnu inflaciju, koja jeste bila rekordna u junu, već posmatraju inflaciju na horizontu, što je u slučaju ECB-a dve godine. U maju je saopšteno da će krenuti sa zatezanjem monetarne politike, jer je tadašnja projekcija za 2024. godinu pokazivala da se inflacija nalazi na dva odsto, što je i njihov target. Njihove posljednje projekcije, kako se nezvanično može čuti, jeste da je sada inflacija za naredne dvije godine iznad tog cilja, što opravdava zaoštravanje koje još uvjek nije u pravom smislu riječi ‘zatezanje’ već više smanjenje ekspanzivnosti, jer su kamatne stope i dalje negativne”, ističe Nedeljković.

Dodatno pitanje za kreatore politike ECB-a je kako pomoći zaduženim zemljama na tržištu obveznica.

Naš sagovornik objašnjava da se ECB nalazi u nezavidnoj situaciji jer zatezanjem kamatnih stopa stvara mogućnost takozvanog rizika segmentacije.

“Ono što takođe gledaju evropski bankari jeste razlika u kamatnim stopa između njemačkih i kor zemalja poput Francuske i Holandije i ovih drugih država koje su periferija, kao što su Španija, Italija, Grčka i Portugal. Ono što se može vidjeti je da je taj spred, razlika između kamatne stope na desetogodišnjoj italijanskoj i desetegodišnjoj njemačkoj obveznici dostigao skoro najveći nivo od početka godine – 235 baznih poena. Tako ECB mora da uzme u obzir i to kada donosi odluku jer svako podizanje kamatnih stopa podrazumijeva da će italijanska ekonomija koja ima ogroman nivo koji treba da refinansira u drugoj polovini godine imati veće troškove i samim tim potencijalno veći rizik i potencijal da uđe u onaj negativni krug koji je bio 2011/2012. godine”, naglašava sagovornik.

Nedeljković podsjeća da je ECB izašla sa saopštenjem da će razviti “novo oružje” koje bi trebalo da cilja i spriječi fragmentaciju koja postoji na tržištu obveznica, a da bi danas trebalo da daju detalje tog programa.

“To je jedna stvar koju ECB mora da balansira. Iz te perspektive, u zavisnosti od njihove procjene kako će tržište da reaguje na podizanje kamatnih stopa. Mislim da je to prva stvar koju posmatraju, a manje efekat na privredni rast. Povećanje može da bude 25 baznih poena, iako mislim da imajući u vidu da će FED sljedeće nedjelje imati sastanak, na kome će sigurno ići sa 75 baznih poena, vjerovatno je u tom slučaju ispravnije da idu sa još jačim ‘zatezanjem’ od 50 baznih poena”, zaključuje dekan i profesor FEFA fakulteta Milan Nedeljković.

Izvor: Biznis.rs

Check Also

Popović novi stečajni upravnik Solane

Novi stečajni upravnik Solane “Bajo Sekulić” u Ulcinju je Miloš Popović, saznaju “Vijesti”.

Leave a Reply

Your email address will not be published.