Ekonomija rata: Evropa u bolovima sada, Rusija će kasnije platiti cijenu

Širom Evrope znakovi stresa se umnožavaju dok se nastavlja ruski rat u Ukrajini. Sve veći broj Italijana se za pomoć okreće bankama hrane. Njemački zvaničnici gase klima uređaje dok pripremaju planove za štednju prirodnog gasa i ponovno pokretanja elektrana na ugalj i produžavaju rad nuklearnih elektrana.

Velika komunalna kompanija traži pomoć poreskih obveznika, što je prvi u nizu takvih slučajeva. Mljekare traže načine da pasterizuju mijelo. Euro je pao na najniži nivo u zadnjih 20 godina u odnosu na dolar, a prognoze ukazuju na recesiju.

Sve ovo su pokazatelji kako konflikt – i odluka Kremlja da postepeno gasi isporuke prirodnog gasa koji pokreće evropsku industriju – izazivaju energetsku krizu u Evropi i pokreću vjerovatnoću ponovnog pada u recesiju u trenutku kada je ekonomija počela da se oporavlja od pandemije, navodi agencija Asošijejtid pres.

Nakon udara sankcija uvedenih 2014. zbog aneksije Krima, Kremlj je izgradio tvrđava ekonomiju održavajući niskim dug i forsirajući kompanije da nabavljaju djelove i hranu unutar Rusije

U međuvremenu, visoke cijene energenata idu naruku Rusiji, velikom izvozniku nafte i gasa čija su snalažljiva centralna banka i iskustvo života pod sankcijama stabilizovali rublju i inflaciju uprkos ekonomskoj izolaciji.

Ekonomisti međutim predviđaju da će Rusija na duge staze, mada će izbjeći potpuni kolaps, platiti visoku cijenu rata. Produbljujući ekonomsku stagnaciju kroz izgubljene investicije i smanjene prihode za njene građane.

Najurgentniji izazovi sa kojim se suočava Evropa na kratke staze su borba protiv rekordne inflacije od 8,6 odsto i kako pregurati zimu bez energetskih nestašica. Kontinent se oslanja na ruski prirodni gas, a veće cijene energije se odražavaju na fabrike, troškove hrane i gorivo.

Industrije koje troše velike količine energije poput poljoprivrede i prerade metala su suočene sa neizvjesnošću, budući da bi se mogle suočiti sa nestašicom gasa koji bi u slučaju pogoršanja krize bio preusmjeren na domaćinstva, navodi AP.

Velika njemačka mljekara “Molkerai berhtesgdner land”, koja se nalazi u gradu Pidingu nedaleko od Minhena, napravila je zalihe od 200 000 litara goriva kako bi mogla da nastavi sa procesom pasterizacije mlijeka i hlađenja u slučaju da dođe do prekida u snabdijevanju strujom ili prirodnim gasom.

To je ključna mjera bezbjednosti za 1800 farmera koji su članovi mljekare i koji sa 50 000 krava proizvode milion litara mlijeka dnevno. Krave je neophodno izmuzati na dnevnoj bazi, a prekid energije bi značio da cijeli okean mlijeka nema gdje da ode.

”Ako mljekara ne funkcioniše, onda ne funkcionišu ni farmeri”, kazao je izvršni direktor Bernhard Pointner. “Onda bi mljekari morali da bacaju mlijeko”.

Tokom jednog sata, ova mljekara za hlađenje mlijeka potroši struje koliko i jedno domaćinstvo za cijelu godinu.

Mljekara je takođe napravila zalihe pakovanja i drugih materijala kako bi zaštitila snabdjevače ukoliko ih pogodi nestašice energije: “Imamo dosta toga u zalihama… ali to može trajati svega nekoliko nedjelja”.

Ekonomski problemi se vide i na trpezarijskom stolu. Istraživanja su pokazala da jedna tipična italijanska porodica ove godine potroši 681 euro više kako bi se prehranila.

”Istinski smo zabrinuti zbog situacije i stalnog povećanja broja porodica koje nam se obraćaju za pomoć”, kazao je Dario Bođi Marzet, predsjednik Banke hrane Lombardije, koja okuplja desetine humanitarnih organizacija koje upravljaju narodnim kuhinjama. Njihovi mjesečni troškovi su se ove godine povećali za pet hiljada eura.

Žesika Lobli, samohrana majka dvoje djece iz pariskog predgrađa Ženevilijer, pažljivo prati povećanje cijena namirnica. Ona je smanjila potrošnju mlijeka i jogurta i odrekla se Nutele i slatkiša.

”Situacija će se pogoršati, ali mi moramo jesti da bismo preživjeli”, kazala je Lobli, koja zarađuje između 1300 i 2000 eura mjesečno radeći u školskoj kuhinji.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je kazao da vlada ima za cilj da sačuva energiju gašenjem javne rasvjete noću i drugim mjerama. Na sličan način, njemački zvaničnici apeluju na građane i preduzeća da štede energiju i naredili su smanjenje upotrebe klima uređaja u javnim zgradama.

Ove mjere su uslijedile nakon što je Rusija smanjila isporuke prirodnog gasa desetinama evropskih država. Ruski Gasprom je juče proglasio “višu silu” u isporuci gasa najmanje jednom velikom kupcu što je dodatno pojačalo strahove da će doći do potpunog prekida isporuka preko gasovoda Sjeverni tok 1.

Njemački najveći uvoznik ruskog gasa, Uniper, zatražio je pomoć od vlade nakon što se suočio sa ogromnim cijenama gasa koje ne može da naplati od potrošača.

Karsten Krzeski, glavni ekonomista za eurozonu u ING banki, predviđa recesiju krajem godine kada visoke cijene dodatno ograniče kupovnu moć. Evropski dugoročni ekonomski rast zavisiće od toga hoće li vlade uspjeti da sprovedu masovne investicije koje su potrebne za tranziciju na ekonomiju zasnovanu na obnovljivoj energiji.

”Bez investicija, bez strukturalne promjene, jedina stvar koja je preostala jeste da se nadamo da će sve funkcionisati – ali neće”, kazao je Brzeski.

Dok Evropa pati, Rusija je stabilizovala vrijednost rublje, berzu i inflaciju zahvaljujući masovnim vladinim intervencijama. Ruska nafta je našla kupce u Aziji, mada po znatno manjim cijenama, dok su se zapadni kupci povukli.

Agencija AP podsjeća da je nakon udara sankcija uvedenih 2014. zbog aneksije Krima Kremlj izgradio tvrđava ekonomiju održavajući niskim dug i forsirajući kompanije da nabavljaju djelove i hranu unutar Rusije.

Mada su se strane kompanije poput IKEA povukle, a Rusija nije izvršila svoje dužničke obaveze prvi put u zadnjih vijek, u centru Moskve ne stiče se utisak da vlada kriza. Dobrostojeći mladi ljudi i dalje idu u restorane, iako su “Zara”, “Juniklo” i “Viktorijas sikret” napustili sedmospratni tržni centar “Evropejski”.

Nasljednik Mekdonaldsa, “Vkusno i točka”, služi skoro identičnu hranu, dok je bivši “Krispi krem” u tržnom centru promijenio ime ali i dalje u suštini ima istu ponudu.

U siromašnijem djelu zemlje, Sofija Suvorova, koja živi u Nižnjem Novgorodu 440 kilometara od Moskve, osjetila je pritisak na porodični budžet.

”Više ne naručujemo hranu”, kazala je ona. “To je bilo jako zgodno, naročito kada imate malu djecu. Manje idemo u kafiće. Morali smo da smanjimo zabavne sadržaje, poput odlazaka u pozorišta i bioskope. Trudimo se da djeci pružimo što više, ali mi odrasli štedimo”.

Ekonomisti kažu da vrijednost rublje – koja je snažnija u odnosu na dolar nego prije rata – i pad inflacije ne pružaju realnu sliku.

Pravila koja sprečavaju da novac izađe iz zemlje i primoravaju izvoznike da razmijene većinu strane zarade od nafte i gasa u rublje povećala su vrijednost valute.

Stopa inflacije “je djelimično izgubila svoje značenje”, naveo je Janis Kluge, ekspert za rusku ekonomiju na njemačkom Institutu za međunarodne i bezbjednosne poslove. To je zbog toga što se ne uračunava nestanak zapadnih proizvoda, a manja inflacija vjerovatno odražava i pad potražnje.

Oko 2,8 miliona Rusa je bilo zaposleno u stranim ili kompanijama sa mješovitim vlasništvom 2020. godine, kazao je politikolog Ilja Matvejev. Ukoliko u to uključimo i snabdjevače, govorimo o čak 5 miliona radnih mjesta, ili 12 odsto radne snage koja zavisi od stranih investicija.

Strane kompanije mogu naći ruske vlasnike, a protekcionizam i prezasićenost u javnoj upravi će spriječiti masovnu nezaposlenost. Ali ekonomija će biti daleko manje produktivna, smatra Kluge “dovodeći do značajnog pada prihoda”.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

MF zadovoljno procjenama EBRD, ali očekuju rast od 4,7 odsto

Imajući u vidu dosadašnje rezultate, očekivane povoljne trendove u trećem kvartalu i ostatku godine, a …

Leave a Reply

Your email address will not be published.