Reforme poduprte ulaganjima u zelenu i digitalnu infrastrukturu, te ljudski kapital mogu u mnogome podići, čak i udvostručiti potencijal za rast privrede u nekim državama članicama EU-a do 2030. godine, stoji u izvještaju Svjetske banke.
U najnovijem izdanju redovnog ekonomskog izvještaja SB za EU „Ostvarivanje potencijala nakon negativnih šokova” razmatra se na koji način neke države članice EU-a mogu broditi kroz burna ekonomska vremena kako bi posdtakle dugoročni rast i inkluziju nakon pandemije, aktuelnog sukoba u regionu i krize izazvane porastom troškova života.
„Dva uzastopna šoka koji u kratkom roku ugrožavaju oporavak EU-a”, izjavila je Galina A. Vinselente regionalna direktorica Svjetske banke za države članice Evropske unije.
„Pandemija je ispraznila državne budžete, a rat u Ukrajini stavlja vlade pred teške izazove visoke inflacije, niske stope rasta i krize izazvane rastom troškova života, koja najteže pogađa najosjetljivije građane. Međutim, u nevolji leži i prilika. U takvim okolnostima, najbitnije je jačanje institucija i bolje upravljanje radi sprovođenja zahtjevnih reformi kako bi se osigurao uključiv, zelen i otporan rast ekonomije”, dodala je.
Mnoge ekonomije zemalja članica EU-a oporavila su se na pretpandemijski nivo rasta, doduše neujednačenim tempom.
Nakon pada od 5,9 odsto u 2020. godini, rast u 27 članica EU-a u 2021. se godini popeo na 5,3, što je dosad najsnažniji zabilježeni oporavak nakon recesije.
Najvećim dijelom, pokretač ovog preokreta bilo je popuštanje pandemijskih ograničenja koje je podstaklo potražnju, dok su na ruku oporavku išle i dosad neviđene subvencije, povećano prilagođavanje i visoka stopa vakcinisanih.
Svjetska banka u svom izvještaju preporučuje da vlade iskoriste ovaj ohrabrujući povratak na pozitivne stope rasta kao odskočnu dasku za potpuni oporavak.
U tom kontekstu, reforme koje su podržane realizacijom nacionalnih planova oporavka i otpornosti (NPOO-va) državama članicama pružaju dobro polazište za prevladavanje ograničenja.
„Oslabljena tržišta rada, kreditna kontrakcija, poremećeni lanci nabavke i usporene inovacije pokazuju kako kriza može poništiti dugogodišnji rast dohotka”, kazala je Vinselete.
„Ali, postoji nada da bi situacija mogla da krene u dobrom pravcu, ako države oprezno investiraju, odrede cjeloživotno učenje kao prioritet i uklone ulazne prepreke za kompanije i trgovinu, uz podsticaje konkurencije. Veći naglasak na zelenu tranziciju državama članicama EU-a pruža sjajnu priliku da prekinu vezu između rasta ekonomije i narušavanja životne sredine te krenu u smjeru veće održivosti”, dodala je.
U izvještaju se navodi da bi, dugoročno gledano, veća ulaganja zajedno s reformama, kao što su porast stope učešća na tržištu rada, integracija radnika migranata, jačanje institucija i bolji rezultati obrazovnog sistema, mogla dovesti do povećanja ishoda ovih mjera.
Izvor: SEEbiz
