Aktivirano 1,5 miliona eura garancije, još osam na čekanju

Vlada je od koncesionara za izgradnju mini hidroelektrana (mHE) do sada naplatila 1,5 milion eura bankarskih garancija, a moguće je da će uskoro aktivirati još osam, iako investitori, osim odštete koju traže zbog nerealizovanih projekata, pred sudom osporavaju i validnost ovih garancija – stoji u pismu deset koncesionara upućenom predsjednici Privredne komore (PKCG) Nini Drakić.

Pismo

U pismu koje su potpisali čelnici kompanija Elektrotehna, Dekar, Plava Hydro Power, Hydra MNE, Normal, BB Hydro, Hydro Logistic, Rudienergy, Erlang i Artek traže da im Drakić, uz prisustvo medija, organizuje susret sa premijerom Dritanom Abazovićem i ministrom kapitalnih investicija Ervinom Ibrahimovićem, kako bi se pronašlo rješenje za situaciju u kojoj su se našli bez svoje krivice. Navode da su sa državom ušli u projekat izgradnje mHE, te da su se do sredine 2017. godine nesmetano odvijale sve aktivnosti, nakon čega su počeli protesti lokalnog stanovništva u više koncesionih područja.

“Talas nezadovoljstva nije pratila adekvatna reakcija države, odnosno reakcija je u cjelosti izostala, tako da se po domino efektu širio cijelom Crnom Gorom, pa su za kratko vrijeme gotovi svi projekti blokirani. Projekti izgradnje i razvoja zelene energije su od razvojne šanse, posebno za sjever, uz pomoć nedobronamjernih medija i tadašnje opozicije, postali ‘najveće zlo’, koje će, kako su govorili populisti svih boja i partijskih zastava, pored kriminala i korupcije, uništiti našu državu”, navode u pismu.

Ukazuju da niko nije obraćao pažnju na njih, iako su trpjeli i dalje trpe ogromnu štetu, što zbog prekinutih investicija i obaveza prema izvođačima, dobavljačima i bankama, ali i zbog ugrožene reputacije. Navode da su se sve institucije kojima su se obraćali, počevši od premijera, ministara, opština, do policije i tužilaštava ,,pravile mrtve te da niko nije imao sluha za njihova ustavna prava.

Prvi pokušaj države da ih prevari, kako tvrde, bila je ponuda aneksa ugovora, nakon što je Vlada Duška Markovića u oktobru 2019. donijela odluku o sporazumnom raskidu.

Aneksi

“Suština aneksa se zasnivala na principu ‘ako potpišeš – kajaćeš se, ako ne potpišeš – kajaćeš se još više’, jer je zahtijevano odricanje od prava na naknadu štete. Niko od koncesionara nije prihvatio da potpiše takav dokument, niti je postojala advokatska kancelarija koja bi to savjetovala. Ministarstvo ekonomije je stalo sa pregovorima u vezi sa tzv. sporazumnim raskidima ugovora, ali je revnosno počelo da aktivira garancije koncesionara, iako raskidi nijesu skrivljeni njihovim postupanjem, već je to bila jednostrana volja države”, navode investitori.

Optužuju i vladu Zdravka Krivokapića, te bivšeg ministra kapitalnih investicija Mladena Bojanića da je angažovao iste advokate kao i njihovi prethodnici, koji su im uputili ultimativne zahtjeve da produže garancije i završe izgradnju objekata za dva mjeseca. Tvrde da su time htjeli da iskoriste ugovorne klauzule, koje isključuju mogućnost obeštećenja u slučaju da koncesionari ne postupe po nalogu države. Zato su, kako navode, uradili jedino što su mogli i po savjetu advokata tužili državu, nakon čega je Vlada krenula jednostrano da raskida ugovore i aktivira garancije.

“Evidentno je da garancije služe kao dodatno sredstvo pritiska i iscrpljivanje investitora. Riječ je o svojevrsnoj sječi ulagača koji su postupali savjesno i zakonito, a čija je jedina krivica što su iskreno vjerovali da se sa državom može poslovati”, navode u obraćanju Drakić.

Osim štete koju im je nanijela, država je, kako tvrde, izazvala i opravdano nepovjerenje investitora u ukupan poslovni ambijent. Vjeruju da bi, ukoliko se pronađe način da se riješe sporna pitanja, država mogla obnoviti narušen međunarodni ugled i smanjiti sudske troškove, koje će, kako tvrde, bez dileme, morati da im plate.

Izvor: Pobjeda

Check Also

Kako se Evropa suočava s globalnom krizom hrane?

Stalan nadzor, ublažavanje propisa i nastavak uvoza žitarica – neke su od mjera kojima EU …

Leave a Reply

Your email address will not be published.