Kojim kompanijama treba uvesti porez na ekstraprofit

Kompanijama u prehrambenom sektoru i u djelatnostima fosilnih goriva i farmaceutike koje su ostvarile ogromne profite usljed pandemije kovida 19 i njenih posljedica trebalo bi uvesti ogromne poreze na ekstraprofit, smatra Gabrijela Bačer, izvršna direktorka dobrotvorne organizacije „Oksfam international”. Vanredni porez od 90 odsto na ekstraprofit na globalnom nivou donio bi prihod od oko 490 milijardi dolara, koji bi se mogao iskoristiti za rješavanje krize s hranom, koja poprima „katastrofalne razmjere” za stotine miliona ljudi, čime bi se svijet postavio na stazu održivog sistema ishrane, rekla je Bačerova, piše britanski list „Gardijan”, a prenosi Tanjug.

– Kriza hrane s kojom se suočavamo je izuzetno ozbiljna i vjerovatno bez presedana. Nema dovoljno finansijskih sredstava za rješavanje urgentnih zahteva za spasavanje života, ali ni za dugoročno rešavanje njenih osnovnih uzroka. Ako ne reagujemo brzo, kriza će se nastaviti i dostići će zaista katastrofalne nivoe – upozorila je ona.

Porez na ekstraprihode mogao bi da se koristi za ublažavanje krize troškova života siromašne populacije u razvijenim zemljama i rastuće gladi u zemljama u razvoju, tvrdi Bačerova. Uvođenjem vanrednog poreza na ekstraprofit, kaže, obezbijedila bi se sredstva za spasavanje života ljudi sada, kao i za jačanje globalnog prehrambenog sistema protiv budućih kriza.

Prema „Oksfamu”, skoro 200 miliona ljudi u svijetu izloženo je ozbiljnoj gladi ili čak ekstremnom izgladnjivanju, pri čemu su najpogođeniji stanovnici na Rogu Afrike, u Avganistanu i Jemenu.

Ekstremne vremenske prilike izazvane klimatskom krizom, uključujući najgoru sušu u posljednjih 40 godina na Rogu Afrike, zajedno sa uticajima pandemije, tokom koje su mnoge zemlje iscrpjele svoje rezerve hrane, a rast cijena fosilnih goriva i đubriva, kao i rat u Ukrajini, pogoršali su izglede prehrambene katastrofe.

– To je kombinacija istovremenog dejstva više kriza – polikriza. Mi kažemo da je to kriza troškova života, tako je zovu širom svijeta, ali za mnoge ljude u najsiromašnijim zemljama to je u stvari borba za opstanak – ističe Bačerova.

Ona je takođe pozvala lidere zemalja G-7 da obustave naplatu duga najsiromašnijim zemljama na dvije godine. Zemlje u razvoju suočavaju se sa ubrzanim povećanjem kamata, što desetine njih dovodi u opasnost od neizvršenja obaveza jer ne mogu da pokriju troškove servisiranja duga uporedo sa oživljavanjem ekonomija nakon pandemije, pri čemu se bore i s rastućom inflacijom.

– Oni troše toliko na servisiranje duga da ne mogu da ulažu u osnovne stvari, kao što su zdravlje ili rješavanje problema prehrambene nesigurnosti. Stoga pozivamo G-7 ove nedelje da zaista razmotri obustavu otplate duga u 2022. i 2023, što bi uštedelo 43 milijarde dolara godišnje najsiromašnijim zemljama. Ono što želimo jeste da spriječimo umiranje stotina hiljada ili miliona ljudi. Još uvjek imamo vremena, ali što više vremena prolazi, što je neaktivnost veća, to je veća i opasnost – zaključila je Bačerova.

Inače, ova organizacija je još početkom 2020. saopštila da se očekuje da će 32 najveće svjetske kompanije povećati profit za 109 milijardi dolara, samo u jednoj godini, dok će u istom periodu pola milijarde ljudi biti gurnuto u siromaštvo zbog pandemije.

– Pet velikih tehnoloških kompanija, „Gugl”, „Epl”, „Fejsbuk”, „Amazon” i „Majkrosoft”, trebalo bi da zarade 46 milijardi dolara dodatnog profita ove godine zbog pandemije. Pored toga, sedam najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija trebalo bi da završe godinu s finom profitnom stopom od 21 odsto, što je dodatnih 12 milijardi dolara profita od pandemije kovida 19 – navedeno je u tom izvještaju iz 2020. godine. Oni su još tada upozorili da je 100 najvrjednijih kompanija berzi dodalo tri biliona dolara vrijednosti. Džef Bezos, vlasnik „Amazona”, prema tadašnjim podacima, samo u jednoj godini posle početka pandemije povećao je svoj lični prihod za 92 milijarde dolara. Prema „Oksfamovim” proračunima, to je dovoljno da svakom od svojih 876.000 zaposlenih da bonus od 105.000 dolara i da mu ostane ista suma kao i u martu. Međutim, zaposleni u „Amazonu” se i dalje muče s malim platama, radeći iscrpljujuće smjene, u potpuno nesigurnim uslovima.

(Politika.rs)

Check Also

EU i Južna Koreja: SAD diskriminišu strane proizvođače električnih vozila

Većina električnih vozila neće biti pogodna za odobravanje poreznih kredita zbog zakonske odredbe u SAD-u …

Leave a Reply

Your email address will not be published.