Aktuelna situacija vezana za crnogorsko pčelarstvo u sadašnjem društvenom ambijentu podudara se s problematikom koja prati i druge grane poljoprivrede u našoj državi. Normalno da troškovi koje izaziva inflacija nijesu zaobišli ni pčelarstvo, ali pčelari se umnogome razlikuju od ostalih poljoprivrednih proizvođača, jer su zbog osjećaja i volje prema pčelarstvu spremni da izdrže velike gubitke i finansijske minuse“, ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore Radule Miljanić.
Napomenuo je i da se ranije dešavalo da imaju skroz nerodne godine izazvane klimatskim uslovima, ali nijesu odustajali, zato poručuje: „Istrpjećemo i ovo“.
Saradnja sa resornim Ministarstvom
Osvrćući se na podršku države ovoj oblasti, naš sagovornik ističe da je Savez pčelarskih organizacija Crne Gore u kontinuitetu imao uspješnu saradnju sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Zajednički su, kaže, kreirali podsticajne mjere i tražili najefikasniji način za njihovo sprovođenje. Upravo to je, smatra on, jedan od razloga zbog kojeg u Crnoj Gori sada ima više pčelara i pčelinjih društava nego u bilo kom periodu u prošlosti.
Međutim, Miljanić navodi da je Ministarstvo ove godine zaobišlo Savez kada su kreirane podsticajne mjere i formirani javni pozivi za te mjere, što je rezultiralo reagovanjem Upravnog odbora Saveza u aprilu.
„Shvatili smo probleme koje je MPŠV imalo u 2021. godini zbog kasnog usvajanja budžeta, pa nijesmo reagovali. Kašnjenje budžeta u 2021. godini je nama nanijelo ogromne probleme, jer podsticajne mjere nijesmo bili u mogućnosti da iskoristimo, zato što su javni pozivi sprovedeni u vremenu kada je pčelarska sezona bila u prolazu“, napominje Miljanić.
Kao rezultat neuvažavanja SPOCG i jednostranog kreiranja podsticajnih mjera, a zatim i javnih poziva za 2022, kako dodaje, imamo da je između ostalog podjela matica započeta nepripremljeno, nabavka regresiranog organskog i konvecionalnog voska kasni, tako da će stići za upotrebu u narednoj godini.
Prema njegovim riječima, i nabavka regresiranih organskih ljekova vjerovatno će kasniti što može imati velike posljedice po zdravlje pčelinjih zajednica, onim pčelarima koji koriste ove ljekove kao zaštitu pčela od varoe i drugih parazita.
Miljanić napominje i da je nakon 22 godine štampanja časopisa “Pčelarstvo” Ministarstvo uskratilo naknadu za njegovo finansiranje. Dodaje i da u mjere podrške nije uključena ni stavka za edukaciju pčelara, koja je, kako kaže, veoma bitna za uspješno savremeno i produktivno pčelarenje.
„Izborom novog ministra Jokovića i njegovih saradnika nadam se da će pčelarstvo ponovo dobiti zasluženu ulogu u MPŠV,te da ćemo nastaviti sa uspješnom saradnjom, na obostrano zadovoljstvo. Za to imamo i pozitivne najave“, dodaje naš sagovornik.
Pozicioniranje na tržištu
Na temu pozicioniranja crnogorskog meda na tržištu u odnosu na uvozni, Miljanić je stava da je u našim prodavnicama uglavnom zastupljen – uvozni med.
„Razočaraću vas ako kažem da među njima ima i meda problematičnog kvaliteta. Nije normalno da se kvalitetan med prodaje po tako niskim cijenama, što znači da cijena nije garancija kvaliteta“, kaže Miljanić.
Prema njegovim riječima, iako se u kontinuitetu povećava broj pčelara i košnica u Crnoj Gori domaći proizvođači ne mogu podmiriti potrebe našeg tržišta, jer se iz godine u godinu povećava i potrošnja meda po glavi stanovnika u našoj državi.
Kako navodi, uprkos tome što Crna Gora trenutno nema organizovani izvoz domaćeg meda, velike količine ipak idu van naših granica, zahvaljujući dijaspori koja ga kupuje „na kućnom pragu“.
Crnogorski med među najkvalitetnijim u Evropi
Što se tiče kvaliteta crnogorskog meda, Miljanić ističe da je, po svim parametrima, visokog kvaliteta, zbog raznovrsnosti medonosnog bilja, koje je uglavnom i ljekovito.
„Kvalitet našeg meda svrstava se među najkvalitetnije u Evropi i šire“, ističe Miljanić.
Cijena tegle domaćeg meda u trgovinama kreće se od desetak do čak 17 eura, pa se nameće pitanje da li je ova cijena srazmjerna kupovnoj moći građana naročito u vrijeme inflacije i gotovo svakodnevnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica.
Međutim, kako primjećuje, slični med iz drugih zemalja (Hrvatska, Slovenija, Italija, Austrija, Švajcarska, Albanija) prodaje se po značajno većim cijenama.
Miljanić tim povodom napominje da je prošle godine cijena meda na kućnom pragu uglavnom bila 12 eura.
„Otkupne cijene su niže, ali kada se uračuna trgovinska marža i PDV onda to dovodi do cijene koju ste vi naveli. Ako uporedimo cijenu meda kod nas sa cijenama naših tradicionalnih proizvoda (maslinovo ulje, kajmak, pršuta …) onda cijene meda nijesu nerealne. Možemo praviti poređenje sa ostalim poljoprivrednim proizvodima i doći do zaključka da kvalitetan med koji se nudi u Crnoj Gori nije skup“, poručuje naš sagovornik.
Kupujte kod poznatog proizvođača
Na našem tržištu postoji i značajna količina falsifikovanog meda, a protiv toga se, prema riječima Miljanića, mogu boriti samo ovlašćene institucije države.
„Prepoznatljiva mjesta za prodaju ovih falsifikata su punktovi pokraj magistrala, ispred vjerskih objekata i atraktivnih planinskih turističkih destinacija. Falsifikatori su dodatno veoma obučeni tako da i najbolje degustatore dovode u dilemu. Jedina sigurna garancija su laboratorijske analize“, ističe Miljanić.
Napominje da se nerijetko na tegle meda spornog kvaliteta lijepe etikete – originalni crnogorski med. Zato je njegova preporuka potrošačima da med kupuju kod poznatog proizvođača.
„Napomenuo bih da med koji pakuje d.o.o „Kuća meda“ prolazi ozbiljnu analizu ovlašćenih laboratorija u Crnoj Gori. Za ostale izložene medove, a posebno uvozne, nijesam siguran da ovo pravilo važi“, kaže naš sagovornik.
Podrška mladim pčelarima
O tome koliko javni pozivi za podršku mladim pčelarima utiču na povećanje broja mladih ljudi koji se bave ovom djelatnošću, Miljanić smatra da značajno mijenjaju starosnu strukturu ljudi koji se bave ovim poslom. Mišljenja je da je sve više mladih koji se bave ovom poljoprivrednom djelatnošću.
Za Portal Analitika, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede navode da je po javnim pozivima za dodjelu podrške pokretanju poslovanja i razvoju mladih poljoprivrednika, najviše odobrenih korisnika podrške iz oblasti stočarstva (78%), a da je iz oblasti pčelarstva ukupno pet odsto.
Iz ovog resora dodaju da je podrška za pčelare početnike namijenjena mladim pčelarima starijim od 18, a mlađim od 40 godina, i to za kupovinu pet oformljenih pčelinjih zajednica, gdje mladi pčelari učestvuju sa 50% vrijednosti investicije.
Pčelarska godina u punom jeku
Kada je riječ o ovoj pčelarskoj godini, Miljanić poručuje da je u punom jeku i da očekuje da će biti medonosno uspješnija od prethodne dvije.
„Prema dosadašnjim pokazateljima, pčelari sa sjevera Crne Gore u potpunosti su zadovoljni, a slične informacije dobijamo iz velikog dijela Opštine Nikšić i Cetinja. S druge strane, Podgorica i okolina su veoma nezadovoljni, izuzev selećih pčelara, a primorje je negdje na prosjeku“, kaže Miljanić.
Dodaje da Savez na čijem je čelu broji više od 2.400 pčelara, dok je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede registrovano 1.580 kao robni proizvođači. Naglašava da u Crnoj Gori trenutno ima blizu 100.000 košnica, ali ovo stanje varira iz godine u godinu, zavisno od kvaliteta pčelarske godine.
Međutim, sa izradom „Atlasa medonosnog bilja“ čiji je rok za završetak kraj 2022, biće urađen i popis pčelara i pčelinjaka, što znači da ćemo, kako najavljuje naš sagovornik, tada imati i precizne podatke o broju pčelara i košnica u Crnoj Gori.
Izvor: Portal Analitika
