Vlada bi danas trebalo da počne sa imenovanjem članova u bordove direktora državnih kompanija

Dodajte komentar

Vlada bi danas na sjednici trebalo da počne s imenovanjem članova u bordove direktora državnih kompanija, koje bi skupštine akcionara tih kompanija trebalo da izaberu do kraja juna. Prema dogovoru nove parlamentarne većine u odborima direktora biće po jedan predstavnik DPS-a, partije koja podržava sadašnju manjinsku Vladu.

Međutim, problemi su već počeli jer DPS na neke funkcije predlaže svoje predstavnike koji su povezani s brojnim aferama i protiv kojih postoje krivične prijave, koje su podnijele državne institucije i koje istražuje tužilaštvo. DPS traži rukovodeća mjesta u nekim kompanijama koje su uništili njihovi predstavnici, poput “Plantaža”.

Tako je za člana odbora direktora Montekarga, državne željezničke transportne kompanije, ispred državnog kapitala predložen Milan Čolaković, protiv koga je resorno Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) tokom prošle godine podnijelo dvije prijave Vrhovnom državnom tužilaštvu o mogućem postojanju krivičnih djela dok je bio direktor Željezničke infrastrukture i Montenegro bonusa. Paradoks je da ga na novu funkciju sada formalno ispred državnog kapitala predlaže ministarstvo resorno za ovu oblast – MKI, koje ga je lani dva puta prijavilo tužilaštvu.

MKI je u novembru dostavilo Vrhovnom državnom tužilaštvu informaciju o mogućem postojanju krivičnih djela, zloupotreba ovlašćenja u privredi i višegodišnjem lažiranju bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.

Prethodno je novi menadžment ove državne naftne kompanije dostavio MKI nalaz vanredne revizije finansijskih iskaza te Montenegro bonusa za 2020, koji je tokom oktobra ove godine sačinila renomirana revizorska kuća iz Podgorice. Prema tom nalazu, kako je navedeno u informaciji koja je upućena tužilaštvu, došlo se do saznanja i sumnji o mogućem postojanju niza krivičnih djela: prevarnih radnji, zloupotreba ovlašćenja u privredi, zloupotreba procjene, dijeljenja kredita, stanova i nagrada bez ovlašćenja i višegodišnjem lažiranju bilansa kompanije. Sporne bilanse, kako je navedeno, potpisao je bivši izvršni direktor Milan Čolaković, a sastavila ih je finansijska direktorica Rajka Petranović.

Čolaković je medijima nakon podnošenja ove prijave saopštio da “plate, trošak, stimulacija i subvencija za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih nijesu bili na teret građana, već su ostvareni na slobodnom tržištu, zaslugama svih zaposlenih i na bazi legalnih i legitimnih odluka kompanije”.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je u decembru saopštilo da je pokrenulo izviđaj i obavilo dodatna vještačenja u vezi s eventualnom zloupotrebom ovlašćenja u privredi i višegodišnjeg lažiranja bilansa državne naftne kompanije Montenegro bonus.

”Postupak izviđaja u navedenom predmetu je u toku, a više informacija i podataka nije moguće saopštiti radi zaštite interesa postupka”, rečeno je tada zvanično “Vijestima” u SDT-u.

MKI je prijavu u kojoj se navodi Čolaković predalo i u aprilu 2021. godine zbog sumnji u moguće postojanje krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja i prevare na štetu Željezničke infrastrukture prilikom novčanog obeštećenja sedam osoba u 2017. godini.

Kako su “Vijesti” tada pisale Čolaković je s nekoliko funkcionera iz tog državnog preduzeća potpisao obeštećenja od 25 do 60 hiljada eura, u ukupnom iznosu od 330 hiljada eura, iako su ovi zaposleni prethodno pravosnažno izgubili spor s kompanijom. Navodno je presuda u korist kompanije sakrivena, a sedam funkcionera koji su izgubili spor je ipak “obeštećeno”.

Ovaj slučaj su u februaru 2017. godine prijavili predstavnici Novog sindikata Željezničke infrastrukture Radojica Bulatović i Dragan Miranović. Specijalno tužilaštvo je nakon toga pokrenulo istragu, a Čolaković je u maju 2018. podnio ostavku. Istog mjeseca izabran je za izvršnog direktora državnog Montenegro bonusa.

Montekargo je prvo tromjesečje ove godine, nakon pet godina konstantnog negativnog poslovanja, u periodu kada su upravu predvodili kadrovi DPS-a i BS-a, prvi put završilo u plusu od 205.000 eura. Prošle godine je, zahvaljujući poslovima koje je ugovorila nova uprava i smanjenju troškova, negativni rezultat smanjila sa 1,8 miliona iz 2020. na 946 hiljada, uz vraćanje ranijih dugova od 2,1 milion eura, investicije od 811 hiljada i izmirenje svih redovnih obaveza.

Izvor: Vijesti.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *