EU priprema posebnu regulativu za tržište kriptoimovine, piše Večernji list, navodeći da je stanje s kriptovalutama sada na klimavim nogama.
Svako ko se dugo bavi bitkoinom i kriptotržištem navikao je na periodične oscilacije cijena gore-dolje, no trenutno su kriptovalute među najvećim gubitnicima na ulagačkom tržištu.
Bitkoinom se u petak trgovalo po cijeni od 29.500 dolara, još u novembru cijena mu je bila 64 hiljade dolara, a u ponedjeljak se čak i lagano popeo iznad 30.000 dolara, no ove nedjelje mu i dalje ceijna oscilira.
Da bi predvideli kakvo je raspoloženje ulagača na tom tržištu finansijski stručnjaci redovno izračunavaju i prate takozvani indeks „straha i pohlepe“ koji se, kad su kriptovalute u pitanju, zadnjih dana kretao od 8 do 13 u odnosu na maksimalnih i optimističnih 100.
Samo jednom u istoriji zabilježena je niža vrijednost indeksa straha i pohlepe, i to u avgustu 2019. s vrijednošću od pet, kada se bitkoin borio s cenom od 10.000 dolara, koju je izgubio nekoliko nedelja kasnije. Bitkoin je već postavio negativni rekord jer mu je prvi put u desetogodišnjoj istoriji te kriptovalute cijena pala osam nedelja zaredom.
Na kriptotržištu se prvo urušio jedan od većih stablecoinova Terra Luna UST koji je imao oko 18 milijardi dolara tržišne kapitalizacije, te su ulagači u taj projekat izgubili gotovo cio iznos ulaganja.
Nakon pada Terra Lune, nad kriptovalutama kao Damoklov mač sada visi kriptodolar Tether. Vrednost imovine u Tetheru je visokih 72 milijarde dolara.
Kako gubici rastu, tako jačaju pokušaji država da regulišu to tržište, pa su se ovih dana i najjače industrijske države iz skupine G7 izjasnile za brzu i sveobuhvatnu regulaciju kriptovaluta. U Hanfi kažu da se na nivou EU priprema posebna regulativa koja će na cjelovit način regulisati tržište kriptoimovine te Hanfa aktivno učestvuje u njenom donošenju.
Hanfa naglašava da raspolaže ograničenim podacima o trgovini kriptovalutama, u odnosu na društva koja su ih obavestila da se bave razmjenom virtuelnih valuta. U prva četiri mjeseca 2022. obim prometa na domaćim kriptomjenjačnicama iznosio je 461,8 milion kuna, što je pad od 30 posto u poređenju s prva četiri mjeseca prošle godine, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.
(B92)
