Pejaković: Cijene bankarskih usluga će zadnje rasti, ali su prve u fokusu

Zanemarljiv je procenat rasta kamata koji se tek očekuje u odnosu na posljedice inflacije koja je već uveliko prisutna, ocijenio je u razgovoru za portal CdM Generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković. On je to kazao kometarišući povećanje referentne kamate stope koju je najavila Evropska centralna banka.

Prema njegovim riječima cijene bankarskih usluga će zadnje rasti od svih ostalih roba i usluga, ali su nekako prve u fokusu. Pejaković navodi da mnogo manje bankarske cijene utiču na standard nego što inflacija kroz porast cijena svih ostalih artikala utiče na standard svih nas gdje imate rast cijena hrane na nivou od oko 36 odsto, energenata od 45 odsto itd.

CdM: Evropska centralna banka je najavila da će podići referentnu kamatnu stopu tri puta: četvrtinu boda u julu, septembru i decembru. Možete li za čitaoce portala CdM detaljno objasniti da li zbog ove najave ECB, građani Crne Gore koji su kreditno zaduženi, a kojih svakako nije malo, mogu očekivati veće kamate na kredite?

Pejaković: Na ovo pitanje je više puta odgovoreno. Kada ECB i ozvaniči najavljeni porast osnovne kamatne stope, neće se mnogo povećati anuitet koji se vezuje za varijabilnu kamatnu stopu. Više utiče na cijenu kredita bonitet klijenta, urednost u servisiranju obaveza, istorijat zaduživanja, da li ima kašnjenja u otplatama kredita, ili ne.

Potom da li uredno vraća tekući kredit, jer ukoliko nije uredno vraćanje, banka u skladu sa ugovorom potpisanim sa klijentom, ima pravo na obračun zatezne kamate i slično.

Na nivo kamatnih stopa utiču mnogi faktori uključujući kreditni rejting zemlje, premija rizika zemlje, stopa rasta BDP-a, nivo javnog duga gdje veći javni dug znači veći stepen rizika, što opet znači rast kamata, stanje platnog bilansa gdje veći priliv utiče na smanjenje kamata itd. Nijesu same banke te koje određuju nivo kamatnih stopa, već utiče veliki broj faktora.

Da se podsjetimo na makroekonomske uslove rada i banaka. Na državnom nivou treba tražiti balans između inflacije i ekonomskih aktivnosti, cijene energenata u kontinuitetu rastu sa svim posljedičnim uticajima, Centralna banka sprovodi restriktivnu monetarnu politiku uz sve jače zahtjeve ojačavanja kapitala i likvidnosti, rastu cijene pozajmljenog kapitala, padaju stope rasta privrede, visoka inflacija od 1974. i naftne krize nezapamćene u Evropi, deficit tekućeg računa države, još uvijek snažno oslanjanje na rast i prilive iz turističke privrede (potreba diversertifikacije privrede), povećanje pritiska na izvoz uz nesrazmjeran uvoz i usporavanje privrede Evrope. Gdje treba naglasiti pad kamatnih stopa kod naših banaka u kontinuitetu godinama, čak i u vremenu pandemije.

CdM: Kako će se to odraziti na standard građana?

Pejaković: Odgovor se sam nameće, ukoliko stavite u odnos očekivani rast kamate kod banke na godišnjem nivou od 0,25 odsto i svakodnevni rast cijena hrane, energenata, zdrastvenih usluga, materijala za izgradnju stanova, cijena stanova, zakupa, cijene automobila i čekanja na njihovu isporuku, troškovi za dogovorene poslove infrastrukture i rast cijena raznih usluga prema građanima, odnosno svega onog što svakodnevno koristimo u funkcionisanju.

Dakle, ako želite pojašnjenje, mnogo manje bankarske cijene utiču na standard nego što inflacija kroz porast cijena svih ostalih artikala utiče na standard svih nas gdje imate rast cijena hrane na nivou od oko 36 odsto, energenata od 45 odsto itd.

Cijene bankarskih usluga će zadnje rasti od svih ostalih roba i usluga, ali nekako su prve u fokusu. Prosječna kamatna stopa za klijente u Crnoj Gori je manja nego što je to inflacija od 7,9 odsto za prvih pet mjeseci npr. u Njemačkoj ili 8,5 odsto u Španiji, dok kod nas još nema zvaničnih podataka, ali tu smo negdje. Zarade u Njemačkoj pale su za 1,8 odsto u realnom iznosu u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa godinom prije, a nešto veći procenat možemo reći da je kod nas, jer ipak nemamo efikasnost Njemačkog, ili Španskog sistema.

CdM: Ukoliko se poveća referentna kamatna stopa na kredite da li se može očekivati da se poveća broj neredovnog plaćanja rata kredita? Može li to ugroziti poslovanje banaka?

Pejaković: Možemo se pohvaliti da je rast loših kredita u proteklom periodu bio mnogo manji od očekivanog i po iskazu iz CBCG kreće se oko 6,2 odsto na nivou bankarskog sistema. Po isteku gotovo svih privremenih mjera, koje su kroz razne mjere od dva moratorijuma, do restrukturiranja i dugoročnih grace perioda odobrenih klijentima podnijele upravo banke i uspješno podržale klijente. Podsjećanja radi mjere su bile usmjerene na smanjenje uticaja pandemije koronavirusa, rast loših kredita na 6,2 odsto na nivou sistema, za sada je umjeren.

Crnogorski bankarski sistem je vrlo dobro kapitalizovan, solventan i likvidan, tako da kroz kvalitetnu evaluaciju svakog kreditnog zahtjeva i dobre dosadašnje bankarske prakse, možemo biti optimistični i reći da ni na koji način se neće ugroziti poslovanje banaka.

CdM: Da li će zbog toga krediti poskupiti? Koje vrste bankarskih proizvoda bi u tom slučaju bile najpodložnije rastu?

Pejaković: Ne može se jednoznačno reći, zavisi od banke do banke, jer cijena bankarskog proizvoda zavisi od raspoloživosti i cijene novca u nabavci, a prevashodno rizika plasmana, ali u principu može se očekivati prvo korekcija kod gotovinskih i nenamjenskih kredita.

CdM: Kako se najave ECB-a mogu odraziti i na privredu?

Pejaković: Evropski finansijski sistem se priprema za mogućnost korekcije kao odgovor na dešavanja između Ukrajine i Rusije, što je izazvalo poremećaj na svjetskim tržištima, gdje se povlače monetarni podsticaji za borbu protiv rekordne inflacije. Iako bi banke mogle biti indirektno pogođene ratom i njegovim uticajem na lance snabdijevanja i cijene roba, analiza sugeriše da su u cjelini „otporne na efekte drugog kruga“ sukoba. Posljedično, uslovi poslovanja su mnogo kompleksniji za opstanak i razvoj privrednih subjekata, nego što je to uticaj kamatnih stopa.

CdM: Zbog čega se po Vašem mišljenju ECB odlučila da najavi povećanje referentnih kamatnih stopa?

Pejaković: Rast kamate ECB koji je najavljen, je dio borbe protiv inflacije, a potom i odraz te odluke kroz strategije komercijlanih banaka, dolazi kao posljedica poremećaja na tržištu, odnosno rasta cijena prevashodno energenata, hrane, lanca snabdijevanja, troškova proizvodnje itd. Očekivali su neki i jaču reakciju ECB, ali se mjeri uticaj inflacije i posljedica na privredu kada se smanjuje iznos novca u opticaju iz strah da se ne izazove stagflacija, ili recesija.

U komentarima neposredno prije objavljivanja najnovijeg podatka o inflaciji, ministar finansija Njemačke Kristijan Lindner rekao je da “glavni prioritet mora biti borba protiv inflacije”, ali da ta borba ne smije da dovede do ekonomske krize.

Check Also

Monteput: Za nepuni mjesec, auto-putem prošlo 293.000 vozila, ukupan prihod 1.131.086 eura

Od početka naplate putarine na auto-putu “Princeza Ksenija” pa sve do ponoći 15. avgusta, prošlo …

Leave a Reply

Your email address will not be published.