Gost nove epizode Bankar podcast-a bio je Vasilije Kostić, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca.
U razgovoru sa novinarom Markom Vukajlovićem, Kostić je govorio o djetinjstvu, prvim preduzetničkim koracima, Crnogorskom udruženju poslodavaca, crnogorskoj ekonomiji i šansama za razvoj…
Novu epizodu podcasta možete pogledati na našem Youtube kanalu na sljedećem linku:
U nastavku izdvajamo neke od najzanimljivijih detalja.
Poređenje sa Lenjinom
Niti mi prija, niti mi ne prija. Ja sam bio frapiran kad sam vidio Lenjinove filmove – koja je to sličnost…
Ispričaću vam jedan događaj. Bio je jedan izuzetno visoko rangiran čovjek iz jedne organizacije UN-a i jednom prilikom smo bili na ručku. On je malo kasnio, bilo je nas tu 4-5. Čovjek kad je prilazio stolu – mijenja facu i gleda u mene i kaže – ja se izvinjavam, mogu li nešto da Vam kažem… Ja kažem – nema potrebe, znam šta ćete da kažete…
Djetinjstvo na Rijeci Crnojevića
Bili smo slobodni da izgradimo maštu, mašti na volju, a razvoj mašte i maštanje je od presudne važnosti za razvoj djeteta svakog, a i od presudne važnosti za formiranje svake organizacije. Jer, svaka organizacija počiva na pričama, mitovima, na mašti. Bez mašte toga nema. A ako djeca, kao ja, imaju sreće da odrastaju u takvoj jednoj sredini i da žive jedno takvo djetinjstvo, onda je to privilegija.
Porodica
Brat stariji je bio idol, autoritet. On je inače bio vrlo talentovan za fudbal, on je kasnije poznati profesionalni fudbaler bio crnogorski. Igrao je u međunarodnim okvirima i on je za mene bio moj junak, moj heroj. A, sestra je bila zaštitnik, jer je bila mnogo starija, 5 godina, među djecom je to velika razlika. I, mislim da se nikad mi ne odužimo za tu sestrinsku ljubav u Crnoj Gori, koja je opjevana i kod Njegoša… Nikad se ne odužimo ni majci, a ni sestri.
Otac
Otac je bio mladi učesnik rata, kasnije učestvovao u poslijeratnoj izgradnji… Bio je načelnik opštine Cetinje, kad se to tako zvalo, to je otprilike današnji menadžer. Bio je predsjednik socijalističkog saveza grada, poslije republike i pokrajina, kasnije je bio republički sekretar za socijalnu i dječiju zaštitu i vrlo sam ponosan i ja i svi ukućani na njegov životni put… On je bio u dva saziva i član crnogorskog parlamenta. Bio je poslanik. To se nekad zvalo delegat. I mislim da sam ja našao podatak da je on bio jedini crnogorski poslanik koji je imao glasove svih poslanika.
Obrazovanje i ambicije
Ja sam uvijek osjećao žeđ za obrazovanjem, imao sam interesovanje i mislim da je to veoma važno – probuditi interesovanje kod djece. Ja sam vjerovatno genetikom ili rođenjem dijete koje je bilo radoznalo, koga su interesovale razne stvari i moram reći sa ove distance, kada čovjek analizira svoj put, da sam bio i kao dijete veoma ambiciozan. Ja ambiciju nisam naučio. Otkad znam za sebe bio sam ambiciozan. Želio sam to što radim da radim najbolje što mogu. Da ne kažem – bolji od drugih.
Prvi preduzetnički koraci
Cetinje je od juna mjeseca pa tamo naprijed prebogato lipama, mirisom lipa, čajem, pa smo brali čaj, prodavali čaj. Pa smo za Novu godinu prodavali jelke. Pa sam tokom fudbalskih utakmica se prijavljivao da budem redar na zidu, da se ne bi preskakalo… Bio sam predsjednik omladine gimnazije, pa sam par puta bio suorganizator dočeka Nove godine, naravno za interese škole, ali tu sam se ja profilisao, ja i ti koji smo to radili, u toj biznis aktivnosti.
Direktor S.C. “Morača” i očev savjet
Kad sam ja prihvatio to, tada se radnicima dugovalo 6 ili 7 plata, a da je firma bila blokirana dvije godine, dakle račun nije radio. Mislim da je bilo preko 400 zaposlenih. Očekivalo se da se tu otpusti jedan veći broj ljudi, makar 1/4, što ja naravno nisam uradio, iako sam bio mlad – bio sam iskusan. I bio mi je na pameti savjet moga oca, koji mi je kada sam izabran za direktora u sektoru “Industrijaimport”, koji me je sjeo i rekao mi: “Slušaj, ti ćeš sada možda nekada biti u prilici da utičeš na nečiji život. Zapamti, uvijek treba čovjeka da sačuvaš. Lako je čovjeka izgubiti. Mnogo je teže za ljude se izboriti, zato treba da im pomogneš i imaj to na umu ako dođeš u tu situaciju. I ja sam cijelog života slijedio taj savjet i on je bio više nego dobar. Nisam nikoga otpustio, borio sam se za njih. U relativno kratkom roku smo odblokirali račun, isplatili zaostale plate radnicima…
Prepreke za preduzetništvo
Kod nas su vam govorili: uči sine da ne bi radio. Završi školu da ne moraš da radiš. Kod nas se gaje vrijednosti koje odbacuju promjenu. Zato vrlo žustro i studentima i kolegama i prijateljima kažem – ako već vi nemate snage da se mijenjate, osnovna stvar je da naučite djecu da vole promjenu… U Crnoj Gori, nama, nikada krivaca ne fali, ali te krivce nikada ne tražimo u sebi. E, preduzetnici su oni koji za neuspjeh optužuju najprije sebe i ne krive nikoga drugog.
Crnogorsko udruženje poslodavaca
CUP u ovom momentu ima oko 130 članova, za nepunih dva i po mjeseca otkad smo počeli da radimo. Finansijska snaga ili prihod tih firmi je preko milijardu i 600 miliona. To govori da je to u ovom momentu sigurno najjača poslovna organizacija u Crnoj Gori tog tipa. I svakog dana sve više firmi pristupa CUP. CUP je formirano od strane 20 respektabilnih crnogorskih kompanija, iz različitih gradova, sa ciljem da to udruženje postigne na zakonu zasnovanu reprezentativnost i da bude član Socijalnog savjeta.
Kako do manjeg uvoza?
Država je već davno u ovoj zemlji trebalo da napravi reformu privredne strukture, da restrukturira crnogorsku ekonomiju, da podstiče sektore koji su manje uvozno zavisni, da podstiče proizvodnju onoga što uvozimo, a to je npr. – hrana, imamo taj resurs, da podstiče proizvodnju onoga što se najviše uvozi i time bi se u jednom dugom roku zamijenila ta uvozna zavisnost sa izvozom. To bi popravilo crnogorski bilans, to bi popravilo standard građana.
Politički interesi
Ovdje je primaran politički interes i ništa drugo. Upravo zato i postoji CUP, da se izborimo sa političkom voljom, da ona bude u korist privrede, a privreda nikada ne može biti protiv građana, niti protiv zaposlenih. Privreda je uvijek u korist društveno-ekonomskog razvoja.
Bankar podcast je podržala kompanija MTEL
