Bankar.me intervju: Predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković

“Dok god većina mladih ljudi radije bira državni posao nego angažman u privatnom sektoru ili realizaciju neke svoje preduzetničke ideje, jasno je da imamo i kulturološki ali i ambijentalni problem. Preduzetnici se susrijeću sa nizom administrativnih barijera, nisu još uvijek dovoljno stimulisani da uđu u rizik private inicijative, a takođe dostupnost finansijskim sredstvima se ne može reći da je ograničena ali su uslovi pod kojima se ista obezbjeđuju veoma nepovoljna”, kazao je u intervjuu za Bankar.me predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore Budimir Raičković.

Sa gospodinom Raičkovićem smo između ostaloga razgovarali o nedostacima sa kojima se susrijeću domaći preduzetnici, programu “Evropa sad”, ekonomskom oporavku Crne Gore i predviđanjima za naredni period.

Bankar.me: 2020. godina je bila u znaku zatvaranja privrede. Prošla godina je bila u nešto povoljnija. Koliko smo daleko od predpandemijskog nivoa kada je u pitanju crnogorska privreda?

Očigledan je oporavak crnogorske ekonomije uzrokovan prvenstveno uspješnom turističkom sezonom. Kada je parameter pretpandemijski nivo, smatram da se uz adekvatne mjere i dobre okolnosti istom možemo približiti u kratkom roku, ali postoji niz otvorenih pitanja. Još uvijek ključne odrednice rezultata u privredi daje turizam koji je sam po sebi naglašeno senzitivan i na njega utiče niz faktora od klimatskih, do zdravstvenih i bezbjedonosnih. S obzirom da nije napravljena kvalitetna diverzifikacija naše ekonomije i da smo naglašena uvozna destinacija, jasno je da u takvim okolnostima možemo doprinijeti nekim aktivnostima da se primaknemo određenim ekonomskim rezulatatima, ali u našim rukama nisu svi mehanizmi, zbog okolonosti koje sam naveo.

Bankar.me: Kako biste ocijenili privredni ambijent u državi i kakva su predviđanja za 2022. godinu?

Generalno ocjena je da se privredni ambijent poboljšava, ali nije na onom nivou na kojem su objektivne potrebe privrede, posebno po pitanju efikasnosti administracije, stimulativnog i predvidivog zakonodavnog okvira, ali i problema na tržištu radne snage koja objektivno nema ponudu kadrova koji su potrebni za takozvani bum ili rast.

Što se tiče predviđanja za 2022. godinu očekivan je dalji rast ekonomije, ukoliko ne dođe do nekih krupnijih globalnih ili regionalnih poremećaja.

Bankar.me: Svjetska banka je zadržala prognozu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 5,6 odsto i ostala pri jesenjoj prognozi crnogorskog BDP-a u prošloj godini od 10,8 odsto. Šta, bi prema vašem mišljenju, trebalo još preduzeti da bi se taj rast ostvario i potom održao?

Vaše pitanje o privrednom rastu i održivoj ekonomiji, kao i mjerama koje treba preduzeti je prilično izazovno. Jasno je da se sa deklarativne konstatacije da smo visoko uvozno zavisna ekonomija sa veoma niskim procentom ili pokrivenošću uvoza, mora preći na ciljane i konkretne akcije ka sektorima proizvodnje, prvenstveno hrane, vode, mesa i mesnih prerađevina, drvoprerade a i ka energetskom sektoru.

Vrijeme koje je iza nas ukazuje da trebamo ići ka očuvanju životne sredine i takozvanoj zelenoj ekonomiji, kao i obogatiti turističku ponudu kako bi produžili sezonu i na kvalitetan način usmjerili ka kongresnom turizmu.

Bankar.me: Koliko politička klima ili nestabilnost kojoj svjedočimo može prouzrokovati novu ekonomsku stagnaciju, ovo se prvenstveno odnosi na ulazak stranih investitora inooslovanje stranih kompanija koje subveću Crnoj Gori?

Naravno da politička nestabilnost i sa teoretskog i praktičnog aspekta nije stimulativna za razvoj ekonomije. Na kraju krajeva teško je biti atraktivan za direktne investicije, ukoliko ne postoje faktori političke ili bezbjedonosne stabilnosti jer uvijek sa sobom nose rizik, tako da ozbiljne kompanije itekako analiziraju sve aspekte uključujući i političke kada ulažu svoj kapital.

Rekao bih da je bitno da svaki investitor zna i ima sigurnost za svoje ulaganje i da se uslovi pod kojima ulaze na neko tržište, a tu mislimo i na zakonski ali i poreski okvir, ne mijenjaju svako malo zavisno od političkih promjena.

Bankar.me: Kako ocjenjujete program “Evropa sad” u kontekstu cjelokupne crnogorske ekonomije, koliko je održiv i da li smatrate da bi mogao biti ugrožen ili zaustavljen u drugačijoj političkoj rekompoziciji? Koliko pomenuti paket reformi kroz program Evropa sad doprinosi boljem ambijentu za privrednike ili je možda otežavajući faktor?

Asocijacija menadžera Crne gore je podržala povećanje minimalne zarade, uz napomenu da je ta odluka dobra za podizanje životnog standarda i podizanje kupovne moći, što može doprinijeti u nekoj mjeri i ekonomskim aktivnostima i rastu ali ista nosi, zavisno od sektora privrede i određene rizike. Takođe smo bili mišljenja da iz ugla atraktivnosti za strane investitore je trebalo zadržati stopu poreza na dobit, jer ne treba zaboraviti da veličina tržišta Crne Gore, nije previše atraktivna, ali uz stimulativnu poresku politiku može da bude.

Zavisno od poreskih reformi rekao bih da Evropa sad sa svojim obuhvatom povećanjem minimalne zarade i seta poreskih zakona može biti tumačen kao program poreskih reformi.

Da bi govorili o ekonomskim reformama, morali bi se dotaći i zakona o radu, zakona o privrednim društvima, zakona o investicijama itd. Tako da su možda ekonomske reforme krenule ali se ne bi mogle tumačiti kao sveobuhvatne.

Što se tiče doprinosa ekonomskom ambijentu, moglo bi se reći da sređene kompanije i u različitim sektorima ovo nijesu doživjele kao preveliko opterećenje, ali male ili mikro kompanije koje djeluju npr. na sjeveru Crne Gore, sitne zanatske i porodične firme svakako imaju izazov kako da naprave obrt koji bi mogao da pokrije troškove radne snage u ovom iskazu.

Bankar.me: Koji su po vama glavni nedostaci sa kojima se susrijeću preduzetnici u našoj zemlji? 

U prethodnom dijelu sam naveo par stvari. Ono što je bitno da bi bili stimulativan odnosno ambijent koji podržava preduzetništvo, moramo puno toga uraditi na stvaranju takve klime. Dok god većina mladih ljudi radije bira državni posao nego angažman u privatnom sektoru ili realizaciju neke svoje preduzetničke ideje, jasno je da imamo i kulturološki ali i ambijentalni problem.

Preduzetnici se susrijeću sa nizom administrativnih barijera, nisu još uvijek dovoljno stimulisani da uđu u rizik private inicijative, a takođe dostupnost finansijskim sredstvima se ne može reći da je ograničena ali su uslovi pod kojima se ista obezbjeđuju veoma nepovoljna.

Radna snaga je več hronični problem, što najbolje pokazuju sektor ugostiteljstva i turizma, naročito u špicevima sezone. Zaostajemo takođe u upravljačkim i menadžerskim znanjima u privatnom sektoru, a posebno bih skrenuo pažnju na oblast digitalne transformacije, nedostatak kadrova u IT sektoru i spor prelazak tj. opismenjavanje i korištenje prednosti naprednih tehnologija.

Ovdje bih spomenuo inicijativu AMM-a da se prekine sa stalnim mijenjanjem koncepta upravljanja digitalne transformacije. Poznato je da se digitalna transformacija kao jedan važan državni projekat, često selio ili su se dijelile nadležnosti od ministarstva do ministarstva.

Predlog AMM-a je da se zbog važnosti ovog procesa, pri kabinetu premijera formira stručna agencija ili direkcija koja bi upravljala ovim procesom na državnom i lokalnim nivoima.

Vjerujemo da će bilo koja Vlada koja dođe prepoznati značaj i kvalitet ove inicijative.

Bankar.me: Asocijacija menadžera raspisala je konkurs za izbor najuspješnijih menadžera i preduzetnuka za 2021. godinu. Kako ocjenjujete rad AMM u prethodnoj godini i da li su planirane nove aktivnosti u tekućoj?

AMM nagrada najuspješnijim menadžerima/kama uživa status najprestižnije poslovne nagrade na nacionalnom nivou koju dodjeljuje struka. Biti preduzetnik menadžer i privrednik u ovakvim vremenima je zaista izazovno. Svi koji se bave privatnim poslom na korektan, častan i društveno-odgovoran način zaslužuju nagradu. Vjerujemo da treba održati takmičarski duh u smislu da ljudi pokažu svoje rezultate, kompetenciju i znanje i da skrenemo pažnju na izvrsnost.

Vjerujem da je kreativan, proaktivan i moderan pristup doprinio da Asocijacija menadžera postane prepoznat akter na poslovnoj i društvenoj sceni Crne Gore. Sigurno je da nas takva prepoznatljivost obavezuje i motiviše da zadržimo fokus na onim aktivnostima koje su tome doprinijele, ali i da u skladu sa realnim mogućnostima i kapacitetima proširujemo svoje djelovanje na ona polja koja su od koristi za kompanije članice, pojedinačno članstvo, a kroz to i za našu ekonomiju.

Fokus ćemo zadržati na aktivnosti koje podižu svijest o potrebi i isplativosti ulaganja u ljudske resurse i podizanju njihovih upravljačkih, liderskih i preduzetničkih znanja i vještina.

Kroz snaženje i rad naših odbora i dalje ćemo djelovati u oblastima korporativnog upravljanja, digitalne transformacije, HR-a i edukacije, PR vještina, većem uključenju žena, kao i na snaženju lokalnih poslovnih klubova.

Ponosni smo da smo formirali Odbor za mlade i inovacije i da se značajan broj najuglednijih crnogorskih kompanija ali i mladih ljudi zainteresovalo i uključilo u ovu aktivnost. Cilj nam je ne samo da se mladi ljudi uključe u razvoj AMM-a kroz rad Odbora, nego da se u saradnji sa iskusnim kolegama na seniorskim pozicijama u značajnim kompanijama, edukuju i aktivno utiču na svoju poziciju u društvu i privredi. Inicijatori smo formiranja regionalne organizacije menadžera i preduzetnika i nastavit ćemo sa aktivnostma ka snaženju te organizacije. Podržaćemo sve aktivnosti koje našu državu vode ka ubrzanom  članstvu u EU, ali i aktivnosti koje doprinose boljem regionalnom poslovnom povezivanju, saradnji i razumijevanju. Takve aktivnosti su od izuzetnog značaja za našu ekonomiju.

I dalje ćemo insistirati na potrebi reforme i modernizacije u oblasti ekonomske diplomatije.

Odbor za digitalnu transformaciju AMM-a priprema  realizaciju  digitalnog  samita DigitalOn i vjerujem da ćemo i tu aktivnost realizovati uz podršku naših partnera.

Check Also

Revija luksuznih automobila u Portonovom

Luksuzni rizort ,,Portonovi” još jednom je uspješno dokazao da nije samo centar nautičkog, već i …

One comment

  1. “Vrijeme koje je iza nas ukazuje da trebamo ići ka očuvanju životne sredine i takozvanoj zelenoj ekonomiji, kao i obogatiti turističku ponudu kako bi produžili sezonu i na kvalitetan način usmjerili ka kongresnom turizmu.”

    Hahahahaha fraze i frazetine Irf izvršne direktorke. Taman…

Leave a Reply

Your email address will not be published.