Ilustracija

Suva bušotina muštuluk za Ulcinj

Ulcinju nisu potrebne platforme i bušotine, naftu neka traže na nekim drugim mjestima, kaže vodeći ulcinjski ekolog Dželal Hodžić povodom zvaničnih informacija iz Vlade da je bušotina između Ulcinja i Bara – suva.

Da proizvodnja ugljovodonika na ležištu koje buši konzorcijum kompanija Eni i Novatek u crnogorskom podmorju neće biti moguća, jer je bušotina, prema informacijama koncesionara suva, nedavno je saopštio državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović. On nije isključio mogućnost da proteklo istraživanje može poslužiti za pronalaženje neke druge lokacije u podmorju Crne Gore, koja bi eventualno bila isplativa za proizvodnju ugljovodonika…

Hodžić je ocijenio da bi Crna Gora trebalo da se okrene obnovljivim izvorima energije, kao što su vjetroelektrane, hidrocentrale i sunčeva energija, imajući u vidu da se ugalj i nafta svuda u svijetu tretiraju kao zagađivači.

”I dok u Njemačkoj kreću u zatvaranje termoelektrana, mi hoćemo da u čistom Jadranu tražimo naftu, znajući pritom da su čak i nuklerane elektrane manje štetne od bušotina”, kazao je Hodžić Vijestima.

Tvrdi da njegovo mišljenje dijeli većina Ulcinjana.

”Nama treba turizam – zdravstveni, sportski, ekstremni, treba nam zdrava hrana, treba nam čista i nezagađena priroda. Sve to imamo i ako budemo znali i htjeli, ne treba nam ništa više a kamoli bušotine”, poručio je Hodžić.

On je kao primjer naveo grčko ostrvio Krit, koje je, kako kaže, bilo razoreno u Drugom svjetskom ratu.

”Ostrvo je bukvalno od kamena, ali 600 hiljada ljudi tamo danas živi od turizma i malo od poljoprivrede. Nijesu imali ni masline, tek nedavno su počeli da ih sade. Ali, oni imaju istoriju i znaju da je unovče jer kažu da je grčka istorija – majka Evrope”, naveo je Hodžić.

Perunović je, kako su “Vijesti” ranije prenijele, kazao da su koncesionari došli do kraja bušotine i prikupljene uzorke poslali u Milano, ali da taj izvještaj još nije gotov.

”Oficijelni izvještaj od njih nije stigao, ali smo imali prezentaciju na kojoj nam je njihov menadžment definitivno rekao da su poroznost i propusnost osnovne karakteristike ležišta, da su jako nepovoljne i da nijesu onakve kakve su oni, a i mi – očekivali. Oni tu bušotinu smatraju takozvanom suvom bušotinom ili dry hole”, naveo je tada Perunović.

Što se tiče proizvodnje sa te bušotine, rekao je da nije moguća.

”Eni i Novatek će raditi razvoj tog ležišta i gledati put migracije tih ugljovodonika. Vidjećemo da iskoristimo te podatke i analize kako bismo u nekom narednom periodu vidjeli da li postoji na nekom drugom lokalitetu to što smo tražili”, objasnio je Perunović.

Italijansko-ruski konzorcijum kompanija Eni i Novatek počeo je u martu prošle godine prvo istražno bušenje nafte u crnogorskom podmorju.

Vlada je u decembru odobrila produženje prvog perioda istraživanja iz ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika za šest mjeseci, zbog poteškoća operativne i geološke prirode na koje se naišlo u toku procesa bušenja.

Perunović je kazao da je konzorcijum Eni i Novatek završio cementacioni dio same bušotine i da je polako počeo sa pripremanjem demobilizacije tog bušećeg postrojenja. Naveo je i da je koncesionar u obavezi da dostavi konačne rezultate u narednih šest mjeseci koji, prema svemu sudeći, “neće biti dobri u smislu potencijalne proizvodnje”.

Konzorcijum Eni i Novatek sada treba da dostavi plan rada koji su ispunili na toj bušotini. Nakon revizije da li je sve urađeno po planu i programu, biće mu vraćena bankarska garancija od 73 miliona eura, koja je, kako je ranije saopšteno, u sefu Ministarstva ekonomskog razvoja.

”Kada završi prvu fazu, on je obavezan da po ugovoru uđe u drugu, gdje će morati da položi bankarsku garanciju vrijednosti 12 miliona eura, koju bi trebalo da iskorsti za bušenje druge, pliće, gasne bušotine, od 1,5 hiljada metara”, rekao je Perunović, navodeći da nema informaciju da li će koncesionar uraditi tu bušotinu ili ne.

Drugo istražvanje crnogorskog podmorja dobila je da radi i kompanija Energean u blokovima 26 i 30. Ona bi do 15. marta trebalo da obavijesti Ministarstvo da li su našli partnera za ulazak u istražno bušenje.

Skupštinska radna grupa još nije počela s radom

Odbornici ulcinjske Skupštine usvojili su zaključak o formiranju radne grupe koja je trebalo da dostavi izvještaj nakon svestrane analize, ali prema saznanjima “Vijesti” radna grupa još nije ni počela sa radom.

Odbornički klub Force podnio je u martu prošle godine inicijativu lokalnoj Skupštini da na prvom narednom zasjedanju u dnevni red uvrsti pitanje vezano za istraživanje nafte i gasa i da povodom toga usvoji zaključke.

U obrazloženju inicijative navodilo se da postaje jasno da, pored centralizacije vlasti na svim nivoima, suprotno svim državnim i međunarodnim zakonima i konvencijama, autohtono manjinsko stanovništvo u Ulcinju nema pravo da donosi odluke o budućnosti grada i njegovih građana.

”Zastupljena na državnom nivou preko svog poslanika i u Skupštini Ulcinja sa svojim odbornicima, Forca ne odstupa od odbrane naših ciljeva koji su postulati razvoja i očuvanja identiteta našeg autohtonog naroda i odbrane naših prirodnih, ekonomskih, kulturnih i nacionalnih potencijala. Sve ovo bi prije svega trebalo da bude u službi razvoja i dobrobiti građana Ulcinja”, pisalo je u saopštenju Force.

Čapuni: Nejasno je da bi još da buše nakon četiri kraha

Bivši predsjednik SO Ulcinj Ilir Čapuni ocijenio je da državna vlast neustavnim odlukama o istraživanju nafte u podmorju, ne pitajući mještane, u kontinuietetu dokazuje maćehinski odnos prema najjužnijoj opštini.

Kazao je i da mu je nejasna istraživačka statistika koja se nada uspjehu poslije četiri neuspjeha.

”Ulcinj je vjekovima živio u harmoniji, u skladu sa prirodom, a istraživanje nafte i gasa je direktan udar na perpsektivu i ekonomiju grada. Vijest da je ova bušotina prazna iako radosna, nas ne čudi. Podsjetimo se da je ona četvrta po redu na ovoj teritoriji. Prva je bila u Bašbuljuku, druga je bila platforma Panon, a treća na ulasku u Valdanos. Interesantna je ova konstanta da su crnogorske vlade u zadnjih 100 godina, jako uporne da buše i istražuju naftu po Ulcinju, a da nijesu recimo toliko uporne u tome da izgrade jednu normalnu luku u gradu koji nosi 95 odsto ukupne pomorske povijesti obale Crne Gore”, kazao je Čapuni “Vijestima”.

Zbog toga, naveo je, Ulcinjani nemaju nijednu kočaricu, pa njenom obalom profesionalno ribare ribari iz drugih gradova.

”Zbog toga, Ulcinj nema prihoda ni od nautičkog turizma jer zbog nedostatka carinarnice i graničnog punkta na skeli, plovila se moraju odjaviti ili prijaviti u Baru a Ulcinj gledati sa pučine”.

On tvrdi da je odluka o istraživanjima neustavna jer nije donijeta u redovnoj proceduri u kojoj su građani Ulcinja mogli da iskažu svoj stav i da odluče o pravcima razvoja grada. Pojasnio je da kada to kaže misli na javnu raspravu i konsultacije i činjenicu da su odluke u suprotnosti sa svim strateškim planovima razvoja Opštine Ulcinj.

”Dalje, Ulcinj nije tek neki grad na primorju. To je grad sa višemilenijumskom dokumentovanom istorijom, grad koji ima najveći razvojni potencijal i grad u kojem narod svoju ekonomiju bazira na turizmu. Nažalost, građani Ulcinja se od Berlinskog kongresa pa nadalje stalno tjeraju pred neke svršene činove i prihvatanju odluka koje se donose o njima bez njih”.

Dodaje da Ulcinjani sada i zvanično znaju da Crna Gora ne raspolaže nikakvim resursima u slučaju bilo kakve havarije.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

Vlada smatra da joj Luštica Development duguje 3,8 miliona

Vlada Crne Gore očekuje da joj kompanija Luštica Development iz Tivta koja na sedam miliona …

Leave a Reply

Your email address will not be published.