Ni tri mjeseca nakon okončanja desetomjesečnog angažmana, raniji v.d. direktora Uprave prihoda i carina, ekonomista i nekadašnji poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović smatra da nije na njemu da govori o razlozima smjene.
“Onaj ko je donio odluku o mom postavljenju, donio je i o smjeni. Takođe, on ima i svoju odgovornost za takav potez, a vrijeme će vrlo brzo pokazati da li je to bilo ispravno”, naveo je on i izrazio zadovoljstvo što je dio javnosti, kao i zaposleni javno stao u njegovu zaštitu.
On takođe smatra da rezultati njegovog rada u UPC govore sami za sebe “koji se mogu mjeriti i sa prethodnim i sa onim nakon njega”.
Ponosan sam na Zakon o majkama
Njegova inicijativa za davanje naknada majkama sa troje i više djece, koja je izazvala mnoge kotroverze, nedavno je ponovo zaživjela. Damjanović je podsjetio da je 2015. i 2016. godine bio predlagač pomenutog zakona “u skladu sa demokratskim trendovima”, a podršku je imao i od dijela nevladinog sektora. Stav je bio da to nije veliko opterećenje za budžet, a da će se time riješiti pojedini socijalni problemi.
“Nisam dobio podršku najveće partije u parlamentu, DPS-a, ali jesam iz vlasti od Bošnjačke stranke, sa kojom je dogovoreno da u predlog uđu i majke koje su bile na birou za zapošljavanje. Uz to, ministarka Zorica Kovačević koja je bila kada se aktivirao zakon, donijela odluku da se on sprovodi retroaktivno, pa je pored 20.000 korisnica u taj obuhvat ušlo još 5.000. I danas stojim da je to jedna od neophodnih mjera za zaustavljanje loših demografskih mjera”, kazao je Damjanović i dodao da nedavno donošenje novog zakona za njega predstavlja veliku satisfakciju.
On je objasnio i da je dalja procedura u Ustavnom sudu potvrdila da je on bio u pravu, te da je donešen kompromis o stepenovanju korisnica naknade u zavisnosti od dužine staža. Po njemu, to nije bilo potrebno i da bi zakon bio uspješan da je ostao u prvobitnoj verziji. Ponosan je što je naknada pripala jednom dijelu majki, koje nikada ne bi imale mogućnost da dobiju takva sredstva.
“Prag je stavljen na troje djece, zato što on predstavlja proširenu reprodukciju i kao takav je prepoznat u društvu i nauci. Kada donosite zakon vezan za socijalnu podršku, on je uvijek na neki način ograničen – godinama ili statusom… Svjedoci smo da posljednjih pet-šest godina nije mnogo učinjeno u ispravljanju loših demografskih tendencija. Nadam se da će se popis sprovesti ove godine i vidjećete da će nam ukazati na stravične padove u ukupnom broju stanovnika, pa će se možda nekon sjetiti da predloži druge, bolje mjere i zaustave trendove koji udaraju u temelje našeg društva”, zaključio je on.
Očekujem rasplet političke krize
Njegov je stav da je besmisleno da se na izbore izlazi svaki put kada bi pala Vlada ili premijer ne može iz bilo kog razloga da obavlja svoju dužnost. Tome u prilog govori što je sada aktuelan 29. saziv Skupštine i 45. Vlada.
“Parlament bi bio krpa kada bi se raspuštao svaki put kad je vlada smijenjena ili dala ostavku. Ustav je jasan da ‘vlada vrši mandat do izbora nove vlade’ i tu nemam dilema. Ako bude postojala većina koja će tražiti mandat od predsjednika države, biće izabran novi mandatar. Da ne licitiramo: više puta sam javno rekao da će se, uz podrušku 41 poslanika, naći održivi model i na taj način riješiti politička kriza koja je izazvana lošim odnosom parlamenta i Vlade”, rekao je Damjanović.
Kada je riječ o stavovima dvije najveće poslaničke grupe u parlamentu – DF-a i DPS-a – za koje su pravo rješenje vanredni izbori, a ipak će podržati manjinsku Vladu, smatra da je to u skladu s njihovim stavom prema njihovim glasačima.
“I ja, kao i dominantna većina građana Crne Gore, sada očekujem rasplet političke krize. Ovo je već godinu dana političko mučenje i ne donosi ništa dobro državi. Kao što vidite, slabi su pokazatelji koje se odnose na nove investicije, ali i na neke ‘bočne ciljeve’ kroz tranziciju ili promjenu registracija u decembru 2020. godine. Očekujem da politički akteri u parlamentu ovih dana riješe krizu odnosa i da se dođe do vraćanja stanja na neki održivi model kako bi ova država krenula nazad”.
Tiho gašenje industrije
Damjanović smatra da se “tiho prešlo” preko gašenja Željezare i KAP-a prošle godine, koji su bili ključni za održavanje industrijske proizvodnje u Crnoj Gori.
“Dosta je u svemu tome bilo marketinga i poruka putem Tvitera samo o pojedinim segmentima, a potpuno se zapostavlja da iza promjene poreske politike i minimalnih zarada, stoji to tiho gašenje industrije u Crnoj Gori, udar na repro-lanac koji je nekada bio dominantan u bruto domaćem proizvodu u Crnoj Gori”, navodi on.
Dalje podsjeća da je kriza izazvana koronavirusom još jednom pokazala kako je turizam dominantna grana, ali ne i dovoljna, i ta je to “zadnje upozorenje za restruktuiranje crnogorske privrede”.
“Energija jeste naša šansa i dobro je što smo se opredijelili za one potencijale koji nisu dovoljno iskorišteni. Poljoprivreda – vezana i za turizam – jeste šansa da se i kroz vezivanje tih grada dođe do iskoraka”, rekao je.
Damjanović ističe da je zagovornik Otvorenog Balkana, jer trenutna regionalna povezanost nije dobra, a neophodna je.
“Mislim da Otvoreni Balkan neće ugroziti crnogorski put ka EU, naprotiv. Ukoliko se pokažemo kao kredibilni i dobri i u toj inicijativi, brže ćemo doći do ekonomskog skoka. Mora se pokazati politička stabilnost – koje nema, nažalsot – kako bi ozbiljni investitori ulagali u sektore usluga, turizma, maloprodaje. Ali, moramo da razmišljamo i o industrijskim kapacitetima koji su zamrli”, smatra on.
“Evropa sad” biće sproveden
Po njemu, poseban akcenat treba staviti na sektor malih i srednjih preduzeća. Kaže i da će svi sadašnji benefiti biti nadograđeni “koja god administracija došla nakon aktuelne”, a uključuje poreze i minimalne zarade, te poručuje da građani ne moraju brinuti da li će biti realizovane odluke parlamenta s kraja prošle godine. Takođe navodi da u program “Evropa sad” treba uključiti zaposlene po drugim osnovama, one na sjeveru države “gdje je jedan dio poslodavaca već ugrožen”, te penzionere čija primanja sada “ozbiljno zaostaju”.
“Postepenom nadogradnjom ove incijative, ovdje ima prostora da nivo minimalne zarade za nekoliko godina bude na onom minimalne potrošačke korpe, što je civilizacijski iskorak i za građanje Crne Gore i za državu koja stremi EU. Strane institucije jesu dale podršku ideju, ali su kritikovali način realizacije. No, to je ostvarenje nekih ideja za koje sam se godinama u parlamentu zalagao”, naveo je gost Gradske TV.
Izazov finansiranja iz vlastitih izvora
Takođe je podsjetio da je, usvajanjem seta prilagođenih zakona, “Evropa sad” postala program svih, a ne pojedinca koji ga je osmislio ili predložio.
“Ključni izazov biće da taj program finansira sopstvenim sredstvima, budžetskom preraspodjelom, umjesto dominantno novim zajmovima iz inostranstva. Kako se bježi od tih objašnjenja, čini mi se da neko o tome nije ni razmišljao. Novi zajmovi bili bi besmisleni i odveli bi Crnu Goru u dužično ropstvo. Program će, pak, biti stimulans za povećanje produktivnosti. Moramo da pazimo na privatni sektor, koji mora da finansira i javni sektor, da ne budu ugrožena radna mjesta – za što program mora da bude nadograđen novim subvencijama. I ovog puta ću reći: na ovaj način ugrožen je fond zdravstva, jer je ukinut taj doprinos iako je ustavna kategorija”,
On je pojasnio da je trebalo ostaviti doprinose za zdravstvo kao kategoriju sa nultom stopom, kako bi na osnovu toga država mogla da opredijeli sredstva iz budžeta u fond. Zbog toga smatra da treba naći modalitet kako bi država preuzela obavezu da opredjeljuje novac za ove namjene.
“Godinama sam ukazivao da su zarade imale visoka porska opterećenja, ali je i to bilo nedovoljno da se finansiraju obaveze budžeta. Zato se budžet finansirao spolja i sve se vrtjelo u krug. Ukidanjem doprinosa za zdravstvo data je prilika jednom dijelu poslodavaca koji su bili malo ‘ispod crte’ da sada legalno rade. Sve to uticaće da se poveća lična potrošnja, ali ne smijemo zaboraviti ni na investicionu potrošnju koja podrazumijeva, između ostalog, završetak auto-puta Bar – Boljare. Ako izbjegnemo finansiranje sa strane, vidim mogućnost da se u narednom periodu poveća životni standard stanovništva.
On je na kraju potcrtao da je o rastu cijena trebalo ranije razmišljati, naročito u dijelu koji se odnosi na akcize za gorivo.
Izvor: gradski.me
