Najveće vremenske nepogode napravile štetu od 170 milijardi dolara

Deset najekstremnijih vremenskih nepogoda u 2021. godini, koje su se desile zbog klimatskih promjena, koštalo je 170,3 milijardi dolara, pokazuje studija dobrotvorne organizacije Christian Aid, prenosi Axios. Najveću štetu od 65 milijardi je nanio uragan Ida u Sjedinjenim Državama, dok su sve ostale koštale preko 1,5 milijardi dolara.

“Većina ovih procjena zasnovana je samo na osiguranim gubicima, što znači da će pravi finansijski troškovi vjerovatno biti još veći”, navodi se u saopštenju uz studiju.

Christian Aid napominje da je osiguravajuća kompanija Aon upozorila da će 2021. godine biti šesti put u posljednjih deset godina kako su globalne prirodne katastrofe koštale više od 100 milijardi dolara.

“Troškovi klimatskih promjena su ove godine bili veliki, kako u smislu velikih finansijskih gubitaka, tako i u pogledu smrti i raseljavanja ljudi širom svijeta”, rekla je autorka izvještaja Kat Kramer.

Bilo da se radi o olujama i poplavama u nekim od najbogatijih ili sušama i toplotnim talasima u nekim od najsiromašnijih zemalja, klimatska kriza je kako se dodaje, teško pogodila ugrožena područja 2021. godine.

Christian Aid je napravio i tabelu vremenskih nepogoda koje su najviše pogodile svijet u 2021. godini:

  1. Uragan Ida 65 milijardi dolara.
  2. Evropske poplave 43 milijarde dolara.
  3. Teksaška zimska oluja 23 milijarde dolara.
  4. Poplave u Henanu (Kina) 17,6 milijardi dolara.
  5. Poplave u Britanskoj Kolumbiji 7,5 milijardi dolara.
  6. Francuski “hladni talas” 5,6 milijardi dolara.
  7. Ciklon Jaas (Indija, Bangladeš) 3 milijarde dolara
  8. Australijske poplave 2,1 milijardu dolara.
  9. Tajfun In-fa (Kina, Filipini, Japan) 2 milijarde dolara.
  10. Ciklon Tauktae (Indija, Šri Lanka, Maldivi) 1,5 milijardi dolara.

U studiji se napominje da su troškovi obično veći u bogatijim zemljama jer je uništena imovina skuplja. Međutim, neke od najrazornijih nepogoda podile siromašnije zemlje i izazvale teške patnje, nestašice hrane, sušu, masovna raseljavanja, smrtne slučajeve.

Studija se bavila i “sporijim” krizama poput suše u centralnoafričkoj zemlji Čadu, gdje se istoimeno jezero smanjilo za 90% od sedamdesetih godina prošlog vijeka. Tamo su ugroženi životi i sredstva za život miliona najsiromašnijih ljudi u svijetu.

Dodaje se da je Studija Međuvladinog panela Ujedinjenih nacija (UN) za klimatske promjene (IPCC) objavljena 2021. godine otkrila nedvosmislenu vezu između globalnog zagrijavanja i ekstremnih vremenskih uslova.

Napominje se da je jedan od propusta na ovogodišnjem Klimatskom samitu u Glazgovu izostanak rasprave o fondu koji bi služio za suočavanje sa gubicima i štetom od klimatskih promjena. To je kako se dodaje pitanje o kome će morati da se raspravlja na klimatskoj konferenciji koje će UN organizovati u Egiptu 2022. godine.

Izvor: Novaekonomija.rs

Check Also

Svjetske berze u zelenom, sve što slijedi zavisi od trenda inflacije

Na globalnim berzama cijene akcija su prošle nedjelje porasle zahvaljujući nadi investitora da će uskoro …

Leave a Reply

Your email address will not be published.