Crnogorski BDP će rasti do šest milijardi eura

Bruto domaći proizvod Crne Gore ove godine iznosiće 4,881 milijarde eura, a do 2024. godine porašće na (ne)vjerovatnih 6,008 milijardi eura, prognoza je Ministarstva fmansija i socijalnog staranja predstavljena u četvorogodišnjoj fiskalnoj strategiji.

Uz to, javni dug će, nakon aktuelne 4,173 milijarde, pasti na 3,996 milijardi naredne godine, a zatim ponovo premašiti četiri milijarde konkretno 4,066 u 2023. i 4,062 milij arde u 2024. godini. Te promjene su, pak, manje radikalne u odnosu na rast BDP-a, pa će javni dug sa 84,49 pasti na67,6odsto.

U predlogu budžeta za 2022. navodi se da će nedostajuća sredstva naredne godine iznositi 497,9 miliona, zatim 314,5 u 2023, pa 353,3 miliona eura za godinu kasnije.

Imajući u vidu da projektovani iznos depozita na kraju 2021. od oko 400 miliona eura bez rezervi zlata, kao i da će nedostajuća sredstava biti pokrivena iz tekućih kreditnih aranžmana za realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata, nije predviđeno zaduživanje za 2022. Izuzetno, ukoliko uslovi na finansijskom tržištu budu povoljni, MFSS razmotriće mogućnost da pod što povoljnijim uslovima obezbijedi finansiranje za 2023, što se može odraziti na kretanje duga u bruto iznosu u 2022. godini, precizira se u dokumentu.

Glavni cilj fiskalne politike od2021. do 2024. godine, kako su naveli iz MFSS, je stabilizacija javnih finansija, kako bi se u uslovima postepenog ekonomskog oporavka, obezbijedila nj ihova dugoročna održivost i dala i podrška ekonomskom i rastu. Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, na čijem je čelu Milojko Spajić smatra da će u tome uspjeti kroz suficit tekuće budžetske potrošnje i istovremeno -900 miliona eura ulaganja u kapitalne projekate u istom periodu, zatim uz primarni suficit u 2023. godini, smanjenje budžetskog’ deficita na godišnji prosjek od 2,5 odsto BDP-a u naredne dvije godine, te postepeno smanjenje javnog duga na 67,6 odsto BDPa predviđeno u 2024.

Autori fiskalne strategije osvrnuli su se i na, kako navode, najveći zabilježeni nivo budžetskog deficita i javnog duga od sticanja nezavisnosti Crne Gore, koji je za 2020. iznosio oko 103 odsto BDP-a. Razlog za to vide u privređivanju pod ograničenjima izazvanim pandemijom korona virusa što, dodaju, ukazuje na visoku ranjivost crnogorske ekonomije na promjene iz spoljnjeg okruženja, a sve to zbog slabe diversifikovanosti privrede i nedostatka mehanizama monetarne politike, osim obaveznih rezervi.

Opširnije u Dnevnim novinama…

Check Also

Cijena zlata pala nakon odluke Banke Engleske

Cijena zlata je pala usljed jačanja američkog dolara, koje je potpomognuto odlukom Banke Engleske (BoE) …

Leave a Reply

Your email address will not be published.