Koncesionari za Aerodrome uvode letove do Azije i Afrike

Dodajte komentar

Ponuđači zainteresovani za koncesiju nad aerodromima u Podgorici i Tivtu planiraju da ukoliko naredne godine dobiju koncesiju do 2025. uvećaju broj putnika za dva puta, zatim planiraju vodeni terminal u Tivtu, te uspostavljanje letova ka Aziji i Africi, potvrdilo je “Danu” više izvora koji su prisustvovali jučerašnjoj prezentaciji planova.

Potencijalni koncesionari nijesu otkrivali detalje svojih finansijskih ponuda, a nijesu ni govorili o detaljima u vezi sa radnicima, već najviše o razvojnim projektima.

Svi koncesionari su, prema našim informacijama, naveli da će izgraditi nove piste na aerodromima. Jedan od uslova za realizaciju planova je uvođenje noćnih letova u Tivtu i izostanak problema uzrokovanih pandemijom, odnosno, normalizacija stanja po tom pitanju. Takođe, tražili su i uvođenje bezviznog režima za mnoge države, kako bi putnici lakše dolazili iz mnogih zemalja.

Svoje planove za aerodrome su predstavili Korporasion Amerika airports, Inčon internacional airports korporejšn i francusko-turski konzorcijum koji čine Aeroport de Pari (ADP) i TAV.

U 2019. godini je na oba aerodroma bilo preko dva miliona putnika, dok su potencijalni koncesionari naveli da planiraju povećanje putnika do pet miliona do 2025. godine. Plan jednog od koncesionara je vodeni terminal i direktno dovođenje putnika iz Portonovog i Porto Montenegra čamcem na ček in, drugi planira da aerodromi budu eko frendli, a treći je akcenat stavio na bezbjednost i brzom ček inu putem rendgena.

Potencijalnim koncesionarima je nagoviješteno da će u slučaju da Vlada ne odluči da nastavi dalje sa tenderom, ekspresno raspisati novi i da će po njemu brzo donijeti odluku. Ipak, nijesu umjeli da preciziraju koliko bi trajao tender koji oni raspišu.

Prezentaciji ponuda je prisustvovao resorni ministar Mladen Bojanić, kao i direktor i članovi borda Aerodroma, direktori pojedinih državnih agencija i predstavnici nekoliko ministarstava. Kratko je na prezentaciji bio i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Izjavu nakon prezentacija dao je Bojanić koji je kazao da su zadovoljni onim što su čuli, te da sada unutar Vlade treba da vide šta će dalje da rade, da li će ići dalje sa ovim postupkom ili će ići sami u modernizaciju aerodroma, te da postoje i druge opcije

. Takođe je istakao da kakvu god odluku na kraju donesu da će konsultovati Skupštinu, jer odluku treba da donesu svi koji vrše vlast, iako to po zakonu ne moraju da konsultuju parlament, jer je koncesija na period manji od 30 godina.

– Imamo isti stav da aerodromi moraju biti modernizovani, da su u takvom stanju i ne zadovoljavaju sve potrebe. Potrebni su nam bolji i razvijeniji aerodromi. Naravno, sve to dalje će morati da dobije podršku u Skupštini, u jednoj fazi ćemo morati da posjetimo Skupštinu makar preko klubova poslanika, da vidimo što misle o ovome jer ovo pitanje moramo da podijelimo sa svima koji vrše vlast u Crnoj Gori – kazao je Bojanić nakon jučerašnje prezentacije.

Tender za davanje aerodroma pod koncesiju je raspisan prije skoro dvije godine i u međuvremenu se desila pandemija, a avio-industrija je jedna od najpogođenijih industrija. Aktuelni tender je raspisala prethodna vlada.

– Situacija se promijenila, ali interesovanje nije splasnulo. Puno novih stvari sam saznao i puno su interesantnih ideja podijelili sa nama. Naravno, ne mogu o detaljima, to su njihovi planovi, ipak je ovo neka pretkvalifikacija. Ne žele da dijele informacije sa drugima, ono što je ostalo je da u još nekom skorijem vremenu još neke detalje vidimo sa njima, i iznesemo stav Vlade šta i kako dalje. Mi ćemo gledati da odluka o ovome bude što prije. Nas ne obavezuje da moramo da idemo u drugu fazu, možemo da prekinemo. Naravno opcije su ostale, da li da sami radimo, da li novu koncesiju da raspisujemo – istakao je Bojanić.

Ministar nije htio da otkrije šta je u ovom trenutku najbolje rješenje i dodao je da će to podijeliti sa članovima Vlade. Istakao je i da bi svaka izmjena tendera zahtijevala novo vrijeme.

Tenderom je predviđena uplata avansa od minimum 100 miliona eura, investicije od 200 miliona i 15 odsto od profita Aerodroma.

Izvor: Dan.co.me

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *