Stranci kupili nekretnine vrijedne 153 miliona eura

Za prvih osam mjeseci ove godine ukupna ulaganja stranih državljana i kompanija u Crnoj Gori iznosila su 524,44 miliona eura, pokazuju novi preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore.

S druge strane, iz zemlje se u istom periodu odlilo čak 210,19 miliona eura – ili 40 odsto ukupnog iznosa – pa neto strane direktne investicije iznose 314,15 miliona eura. Podaci pokazuju da se u kompanije i banke slilo 102,19 miliona eura, interkompanijski dug – odnosno pozajmljivanje novca od matičnih firmi iz inostranstva – čini 214,36 miliona, za nekretnine je dato 153,15 miliona, a na ostala ulaganja odnosi se dodatih 54,73 miliona eura.

Od 52 države za koje je precizirano kolika su ulaganja njihovih građana u Crnoj Gori, čak 12 ima iznose veće od deset miliona i još 24 sa više od milion eura, dok se na ulaganja iz zemalja koje nisu na listi odnosi 9,96 miliona eura.

Na vrhu liste zemalja iz kojih je stiglo najviše SDI između januara u kraja avgusta, nalazi se Rusija sa 82,58 miliona eura. Od toga, najveći iznos – 31,46 miliona eura – odnosi se na prodaju nekretnina koje su njihovi državljani kupili u Crnoj Gori, slijedi takozvani interkompanijski dugo od 29,27 miliona, a u ovdašnja preduzeća i banke uložena je četvrtina sredstava, ili 21,6 miliona eura. Druga među ulagačima je Malta, sa iznosom od 70,35 miliona eura, skoro u potpunosti sačinjen od interkompanijskog duga – 70,19 miliona eura. Treća na listi je Srbija sa investicijama od 53,34 miliona eura od kojih se 23,17 miliona odnosi na kupovinu nekretnina u našoj zemlji. Iz Italije, koja je četvrta, ukupno su stigla 41,3 miliona, gdje je 36,38 miliona eura označeno kao povjerljiva informacija o ulaganjima najviše tri investitora u domaća preduzeća odnosno banke.

Na petom mjestu je Švajcarska sa 40,54 milionom eura, gdje je čak 22,72 miliona interkompanijski dug. Slijede državljani Sjedinjenih Američkih Država sa 22,05 miliona eura, Njemačke sa 18,78 miliona, Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 18,22 miliona, Azerbejdžana sa 17,42 miliona, Turska sa 15,67 miliona, Kipar sa 11,61 milion te Bosna i Hercegovina sa 11,24 miliona eura. Treba dodati i da su državljani Slovenije uložili 8,1 milion eura, Hrvatske 6,56 milion, Kosova 4,02 miliona, Albanije 2,9 miliona, a Sjeverne Makedonije 1,09 miliona eura.

Među zemljama čiji su građani uložili između jednog i deset miliona eura još su Austrija, Velika Britanija, Švedska, Francuska, Ukrajina, Holandija, Hong Kong, Singapur, Belgija, Češka, Kina, Kanada, Luksemburg, Poljska, Španija, Mađarska, Australija, Egipat i Južna Afrika, prenose Dnevne novine.

Za prvih osam mjeseci državljani čak 22 zemlje dali su više od milion eura za nekretnine u Crnoj Gori.

Naime, od 152,15 miliona eura koliko ukupno iznosi vrijednost prodatih nekretnina u Crnoj Gori, najviše novca dali su državljani Rusije – 31,46 miliona eura, a zatim Srbije – 23,17 miliona, te Njemačke i SAD sa 13,86 odnosno 11,37 miliona, dok su Švajcarci kupili nekretnine vrijedne 9,58 miliona eura. Između tri i šest miliona za nekretnine dali su državljani Velike Britanije, Hrvatske, Turske, Bosne i Hercegovine, Ukrajine, Belgije, Kosova i Austrije.

U dokumentu CBCG u ovom segmentu su kao povjerljivi označeni podaci o investicijama iz 18 zemalja, jer se odnose na najviše tri kompanije.

Crnogorski državljani su tokom prvih osam mjeseci ove godine u našu zemlju najviše novca povukli u formi interkompanijskog duga 41,65 miliona eura. Smanjenjem kapitala u stranim bankama i preduzećima stigla su 12,36 miliona, a priliv od prodaje nekretnina koje imaju u inostranstvu je 716.318,99 eura.

Podsjećamo, najviše investicija iz stranih zemalja u Crnu Goru je stiglo daleke 2009. goidne – čak 1,224 milijarde eura, zatim 2018. godine 858,11 miliona, a godinu kasnije 778,52 miliona eura. Kada se od ovih ulaganja oduzmu odlivi iz zemlje, najviše neto investicija registrovano je 2009. godine, i to 1,066 milijardi eura, slijedi 2015. godina sa 619,27 miliona, te još dalja 2008. godina sa 581,95 miliona eura.

Check Also

Zelena, cirkularna ekonomija – ekonomski oporavak i nova kultura življenja i poslovanja Zelena, cirkularna ekonomija …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *