Problemi za Facebook tek počinju

Samo nekoliko sati je bilo dovoljno da na površinu izađe zavisnost od društvenih mreža, koja je ne samo veoma ozbiljna, već i – globalna.

Nedostupnost društvenih mreža Facebook i Instagram, te aplikacije WhatsApp, koja je trajala između tri i pet sati – u zavisnosti gdje su korisnici nalazili – dovela je do panike, pa čak i histerije svjetskih razmjera, i to ne samo među običnim korisnicima, već i marketinškim kompanijama, medijima, kao i javnim ličnostima, ali iz potpuno različitih razloga.

Facebook je savršeni primjer onoga što se u svetu biznisa naziva konglomeratom (conglomerate) – nekoliko sličnih kompanija pod kapom jedne velike super-korporacije. Facebook nije samo Facebook – vlasnik je i društvene mreže Instagram, te aplikacija za dopisivanje i pozive Messenger i WhatsApp. Zapravo, ogroman broj korisnika širom svijeta je tek nakon pada ove ‘mega-mreže’ saznao da su one zapravo ista kompanija, iako to piše prilikom svakog njihovog pokretanja.

Naravno, nije samo Facebook ‘kriv’ za ovakav biznis model. Google je samo dio krovne kompanije Alphabet, koja je vlasnik i YouTubea, Nest, Waymo, SideWalk, Calico kao i još skoro stotinu manjih kompanija i startupova. Tzv. ‘industry wide merger’ (horizontalno udruživanje unutar industrijske grane) postoji već decenijama, a prve su sa njime počele kompanije iz autoindustrije. General Motors je nekada imao desetak različitih marki i brendova vozila, a ogromni Volkswagen je danas krovna kompanija Audiju, Seatu, Škodi, Porsche, Bentley i Ducatiju.

Kada su četvrtog oktobra korisnici primijetili da se Facebook ‘čudno ponaša’, te da na Instagramu nisu mogli postaviti nove sadržaje, niko tome nije prodavao puno pažnje, jer se već stotinak puta dešavalo da Facebook ‘zabaguje’ (bag – računarska greška, problem). Ipak, kada ni nakon nekoliko sati nje bilo Facebook i Instagram novosti na desetinama miliona smartfona i računara, usledila je prava panika.

Twitterova dobrodošlica

“Dobro došli, bukvalno svi” stajalo je na profilu društvene mreže Twitter. Kao jedna od društvenih mreža koja je još uvjek radila, Twitter je ubrzo postao glavna mreža za praktično cijeli svijet. Milioni su po prvi put otvorili Twitter nalog, a i sama aplikacija je bilježila milionska preuzimanja. Nakon samo dva sata, pod pritiskom ogromnog internet saobraćaja i ograničene propusne moći svojih servera, i sam Twitter je postao nedostupan za korisnike u nekim slučajevima zemljama.

Naravno odmah su na internetu počele da kruže spekulacije i razne teorije o tome šta stoji iza pada Facebooka i Instagrama. Teorije su se kretale od ruskih ili kineskih hakera, preko aktivnosti agencija CIA ili NSA, do uvođenja vanrednog stanja u SAD-u (Martial Law).

Kad su se Facebook i Instagram napokon ‘vratili’, zvanično objašnjenje iz kompanije je bilo da je ‘u pitanju tehnička greška sa pogrešnim konfiguracionim fajlom’. Ovakve datoteke u suštini imaju ulogu ‘saobraćajca na mreži’ koji govori podacima korisnika kako da se kreću kroz ogromnu Facebookovu mrežu servera.

Telegram i Signal ‘profitirali’

Treba reći i da veliki broj korisnika u svetu internet koristi isključivo kroz društvene mreže, kako kroz Facebook, tako i TikTok, te u Kini izuzetno popularan We Chat. Takođe, velike deo korisnika danas koristi YouTube kao svoj TV-uređaj, gdej prati vijesti, sportske rezultate, dokumentarce i muziku. Komunikacija putem instant-poruka u aplikacijama kao što su Messenger, Whats App, Viber i Telegram je postala toliko česta, da sa mnogim našim prijateljima, kolegama pa čak i članovima porodice komuniciramo isključivo putem njih.

Činjenica da je komunikacija putem njih besplatna je samo još jedan od razloga za njihovo masovno korišćenje. Tako je za vrijeme pada Facebooka, aplikacija za sigurno dopisivanje Telegram dobila neverovatnih 70 miliona novih korisnika, za samo nekoliko sati. Aplikacija slične namene, Signal je takođe zabeležila nekoliko miliona novih korisnika, koji su je očigledno preuzeli usljed nemogućnosti komunikacije u WhatsAppu i Messengeru. Telegram važi za izuzetno sigurnu (mada ne i sto odsto sigurnu) aplikaciju, a tokom prošle godine je imala oko 500 miliona aktivnih korisnika. Telegram je naročito popularan među novinarima i aktivistima širom svijeta.

Milan Stamenković, IT stručnjak, kaže da malo ko u tehnološkom svijetu ‘veruje Zuckerbergu’.

“To objašnjenje, koje je na svom nalogu objavio sam Mark Zuckerberg, osnivač Facebooka, ne djeluje veoma ubjedljivo. Iako je tehnički moguće da konfiguracija mreže zaista sruši veliki broj servera, to se džinovskim kompanijama poput Facebooka jednostavno ne može – a i ne sme događati”, smatra Stamenković.

Treba uzeti u obzir, nastavlja, da “oni imaju na desetine data-centara u kojima drže naše podatke – slike, video klipove, kao i naše ‘lajkove’ i sve druge aktivnosti na mreži, te da se podaci korisnika ne drže na istoj fizičkoj lokaciji”. Zato mu potpuno nevjerovatno djeluje ovakvo objašnjenje njihovih čelnih ljudi.

“Takođe, ljudi često zaborave ili uopšte ne znaju da Facebook ‘vidi’ naše aktivnosti širom interneta, a danas gotovo svaki web-sajt ima like i share dugmiće, što znači da vas Facebook može pratiti putem vašeg naloga”, objašnjava Stamenković.

Da li je bitan (samo) novac

Facebook zarađuje od reklama i oglasa na svojim stranicama, a to takođe čini i Google preko svojih stranica sa oglasima ili preko sponzorisanih rezultata pretrage (Google Ads). Takođe, ni na YouTubeu više nema videa bez barem jedne reklame. Facebook navodi da se kroz njihov program reklama može doći do gotovo dve milijarde ljudi širom svijeta, pa je jasno da čak i nekoliko sati nedostupnosti ovih servisa znači na milione ‘neisporučenih’ reklama i oglasa, koji su svi, naravno, već plaćeni.

Sam Mark Zuckerberg je za tih nekoliko sati izgubio sedam milijardi dolara ličnog bogatstva, a akcije kompanije na berzama su pale za 4,8 odsto. Veliko je i nezadovoljstvo velikih akcionara kompanije, koji već duže vrijeme smatraju da Zuckerberg kao CEO svojim potezima šteti rastu biznisa.

A šta bi korisnici radili kada bi Facebook, Instagram i WhatsApp ‘nestali’ na duže vrijeme? Naravno postoji čitav niz drugih, sličnih platformi – Twitter, LinkedIn, Badoo, Telegram, Signal, Viber, te izuzetno popularni TikTok. Ipak ono što nijedna od ovih mreža nema je – integracija. Facebook je tako duboko povezan sa drugim uslugama, poput Messengera, te sa praktično svakim iole većim web-sajtom na internetu, da njegov izostanak, poput domina, ‘ruši’ na stotine drugih usluga. Imate novi YouTube video – gdje ćete ga podeliti? Imate na stotine, možda i hiljade fotografija na Instagramu – sada su one nedostupne.

Dio naših života

Pad Facebooka je u velikoj mjeri uticao i na veliki broj manjih medija, kako u svijetu, tako i u regionu. Velika većina njih se djelimično ili u potpunosti oslanja na Facebook za interakciju sa čitaocima, te dijeljenje vijesti i sadržaja.

Akademska umetnica Zorana Jovanović kaže da su ove društvene mreže zaista postale i deo naših života.

“Naravno da bi nestanak društvenih mreža uticao na našu svakodnevnicu, kod nekih više, a kod nekih manje. Prednost društvenih mreža je što možemo da budemo u kontaktu sa našim prijateljima, naročito onima koji žive u inostranstvu. Preko društvenih mreža sam u kontaktu i sa mnogim prijateljima i kolegama, pa bi mi njihov nestanak u velikoj mjeri otežao tu komunikaciju”, kaže Jovanović.

Sličnog mišljenja je i Branka Marković, profesorka i književnica, koja smatra da su društvene mreže promijenile način na koji razmjenjujemo informacije, ali i doživljavamo svijet oko nas.

“Kultura je riječ koja je uvjek imala različita značenja i tumačenja. Ipak, svodi se na jedno – poboljšanje, stvaranje civilizovanijeg društva, pa i svijeta. Kultura, kao način života menja se vremenom i uslovljena je tendencijama društva i stvarnosti”, kaže Marković.

Nažalost, dodaje, “primorani smo da danas kulturu pratimo kroz internet i društvene mreže, kao što je Facebook, u ovom ili onom obliku, nedodirljivu srcem i okom kako valja – uživo”.

“Naravno da je doživljaj bilo kakve umjetnosti umanjen nedostatkom te stvarnosti i nemogućnošću da je doživimo uživo, svim čulima. Ona na društvenim mrežama menja oblik, smisao, te postaje manje vredna i neopipljiva”, smatra Marković.

Kompromitujuće svjedočenje pred Kongresom

Samo jedan dan prije pada Facebooka, u američkim medijima se pojavilo svjedočenje bivše zaposlene u ovoj kompaniji Frances Haugen. Ona je bila na visokom položaju unutar kompanije, te blizak saradnik samom Zuckerbergu.

Haugen je u svom svjedočenju pred komitetom Kongresa navela da “Facebook ima takav način rada, u kome softver i algoritmi uvjek više promovišu negativne sadržaje, kako bi korisnici što više vremena proveli na mreži i unutar aplikacije”.

“Sadržaj se sortira po količini korisničke interakciju, što u praksi dovodi do toga da se najviše šire zapaljive i šokantne objave. Javnost zapravo ne zna ko u kompaniji odlučuje šta će se naći na vašim ekranima”, dodala je.

Iz kompanije su, naravno, odmah odbacili ovakve navode, navodeći da su im “korisnici na prvom mjesto od samog početka rada mreže”.

Mark Zuckerberg je, sa druge strane, i dalje jedan od najbogatijih ljudi na svijetu – procjenjuje se da trenutno ima 118 milijardi dolara ličnog bogatstva.

Izvor: balkans.aljazeera.net

Check Also

Most Verige bi ugrozio status Kotora

Stručnjaci za zaštitu kulturnih dobara upozoravaju na moguće posljedice gradnje mosta Verige, ali i da …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *