Četiri godine istraživali kineske kredite: Klauzule o tajnosti, pad rejtinga, čudne garancije…

Kina daje najmanje dvostruko više novca za razvoj drugih država od SAD i drugih svjetskih velesila. Većina tog novca su riskantni zajmovi s visokim kamatnim stopama kineskih državnih banaka, piše BBC.

Sume koje Kina posuđuje time su više zapanjujuće, jer je upravo ta zemlja ne tako davno primala međunarodnu humanitarnu pomoć.

Istraživačka laboratorija AidData, koji deluje u sklopu Univerziteta Vilijam i Meri u američkoj saveznoj državi Virdžiniji, utvrdio je da je Kina zajmovima i donacijama vrijednima čak 843 milijarde dolara finansirala 13.427 infrastrukturnih projekata u 165 zemalja.

Ekonomist: Izvjesno da će EU na neki način pomoći oko otplate kineskog kredita

Veći dio tog novca povezan je s transnacionalnim razvojnim projektom “Pojas i put” koji je 2013. godine pokrenuo aktuelni kineski predsjednik Si Đinping. “Pojas i put” smatra se ključnom komponentnom Sijeve spoljnopolitičke strategije, a o njegovoj važnosti za Kinu svedoči i činjenica da je inicijativa 2017. ubačena u Ustav NR Kine. Kritičari projekta strahuju da bi se mnoge zemlje koje koriste taj novac za razvoj vlastite infrastrukture zbog visokih kamata danas-sutra mogle naći u visokim dugovima.

Istraživači AidDate četiri godine su istraživali puteve kineskih zajmova i donacija, a kažu i da im se kineska ministarstva često javljaju kako bi saznala kako se kineski novac troši u inostranstvu, prenosi hrvatski Jutarnji list.

“Stalno nam se javljaju i kažu da smo jedini koji se time bave te da im ti podaci nisu dostupni“, rekao je izvršni direktor AidDate Bred Parks.

Željeznička pruga koja povezuje Kinu i Laos često se spominje kao eklatantni primjer kineskih pozajmica koje se ne mogu pronaći u računovodstvenim knjigama.

Nakon ugovora s Kinom završili u “smeću”

Političari su decenijama raspravljali o tome kako bi bilo kada bi se kopnom omeđeni jugozapadni dio Kine povezao s jugoistočnom Azijom. Inženjeri su prilikom svake od tih rasprava isticali da bi takva željeznica bila preskupa jer bi se šine morale polagati na brdovitom području te bi se zbog toga moralo izgraditi mnogo mostova i tunela. Uz to, Laos je jedna od najsiromašnijih država u tom regionu i nikako ne može da priušti sebi takav poduhvat.

Tu na scenu stupaju ambiciozni kineski bankari. Zahvaljujući dogovoru više kineskih državnih firmi i konzorcijumu državnih banaka, željeznica vrijedna 5,9 milijardi dolara počeće da se gradi u decembru.

Da bi Laos učestvovao u projektu i platio svoj dio, morao je od kineske Eximbanke da pozajmi 480 miliona dolara. Laos je kao jemstvo da će vratiti zajam dio svoje prihode od rudarenja potaše (kalijum karbonat), jedne od rijetkih prihoda koje uopšte ima.

Veći dio željezničke pruge nalazi se u vlasništvu poslovne grupe u kojoj dominantnu poziciju drži Kina, a za dug željezničke pruge odgovara Vlada Laosa. Kreditne rejting agencije Laosov su rejting zbog toga spustile u kategoriju “smeća” (agencije Standard end Purs i Fič “smećem” smatraju rejtinge u rasponu od BB+ do D).

Laos se u septembru 2020. našao na ivici bankrota pa je za 600 miliona dolara Kini prodao deo svoje energetske mreže kako bi mu kineski zajmodavci omogućili refinansiranje duga. Sve se to dogodilo prije nego što je željeznička pruga uopšte stavljena u pogon.

Klauzule o tajnosti

Železnička pruga u Laosu nije jedini riskantni projekat koji su finansirale kineske državne banke. AidData kaže da se zemlje niskih i srednjih prihoda svejedno okreću Kini kada im trebaju pozajmice.

“Kina u prosječnoj godini za finansiranje međunarodnog razvoja izdvaja oko 85 milijardi dolara. Poređenja radi, SAD u prosječnoj godini za istu svrhu izdvajaju oko 37 milijardi“, rekao je Parks.

Kada je riječ o finansiranju razvoja, Kina troši mnogo više novca od svih drugih zemalja, a AidData kaže da je uspon Pekinga do te pozicije bio “nevjerovatan”.

Za razliku od zemalja Zapada koje su nacije kojima su posuđivale novac, uglavnom afričke zemlje, tjerale u dugove, Kina razvojne projekte ne finansira državnim novcem već novcem državnih banaka. Te se pozajmice zbog toga ne pojavljuju kao dug u službenim računovodstvenim knjigama. Državne institucije Kine ne spominju se u ugovorima koje sklapaju kineske državne banke, klauzule o tajnosti skrivaju ostale detalje ugovora. AidData kaže da neprijavljeni dug Kine iznosi 385 milijardi dolara, piše BBC.

Takođe, kineski zajmodavci od zemalja i drugih subjekata koje kod njih posuđuju novac traže neobična jemstva. Čini se da se od zajmoprimca sve češće traži da kao jemstva daju novac koji zarađuju ili koji će zaraditi prodajom prirodnih resursa.

Na primjer, u ugovoru koji je potpisan s Venecuelom stoji da će venezuelanski zajmoprimac novac u stranoj valuti koji zaradi prodajući naftu uplatiti direktno na bankovni račun koji kontroliše Kina. Ako se jedna rata kredita ne otplati na vrijeme, kineski zajmodavac s tog računa može odmah da uzme gotovinu.

Check Also

Osobe koje rade manje plaćen posao imaju veće šanse da u starosti imaju demenciju

Istraživači sa Univerziteta Kolumbijaustanovili su vezu između niskih plata u srednjim godinama i kognitivnog pada …

Leave a Reply

Your email address will not be published.