Investiciono zlato predstavlja omiljenu „sigurnu luku“ berzanskim investitorima u kriznim trenucima. Po nepisanom pravilu, cijena zlata, kao i većine drugih plemenitih metala, ima tendenciju rasta u (finansijski) nesigurnim vremenima, jer se dio kapitala ulagača, inače opredijeljenog za kupoprodaju rizične imovine, tada seli u mirnije zone trgovanja.
Nije drugačije bilo ni tokom krize izazvane pandemijom, kada su postignute i za sada rekordne vrijednosti žutog metala. U njega ulažu podjednako veliki investicioni fondovi i takozvani manji investitori.
„Kada govorimo o manjim investitorima, zlato je prvenstveno dugoročna investicija koju biraju zbog sigurnosti. Ako uzmemo u obzir posljednjih 50 godina, zlato ima prosječni godišnji povraćaj od osam odsto. Međutim, kao i ostale sirovine, na nivou berzanskog trgovanja i ono reaguje na fundamentalne promene na tržištu, iako nešto sporije od rizičnijih ulaganja, poput akcija“, napominje u razgovoru za Biznis.rs izvršni direktor prodaje i marketinga u najvećem hrvatskom trgovcu plemenitim metalima Auro Domus Group, Davor Žic.
On podseća da je, nakon istorijskog maksimuma iz avgusta 2020. godine, kada je zlato “probilo” sve rekorde, došlo do perioda značajne korekcije cijena. Kako kaže, to dijelom može da se objasni ubiranjem profita, a djelimično je odgovorna i upravo ona situacija koja je zlato i dovela do visoke cijene – pandemija korona virusa i njen uticaj na ekonomiju.
Zlato je 20. septembra dostiglo šestomesečni cenovni minimum od 1.745,38 dolara po unci (56.115,27 dolara po kilogramu), da bi u poslednjih nekoliko dana došlo do korekcije na aktuelni nivo od oko 1.768 dolara po unci (56.846 dolara po kilogramu).
„Dolaskom vakcina i brzim ekonomskim oporavkom odagnan je strah ulagača od velike i neposredne krize, zbog koje uglavnom raste potražnja za plemenitim metalima. Tako se likvidnost sa tržišta preselila u ona ulaganja koja su investitori smatrali oportunijima u kratkom roku. Usledili su izdašni paketi pomoći ekonomiji i građanima, kako u Evropi, tako i u SAD, zbog čega je ‘apetit za rizik’ kod ulagača ponovo porastao“, kaže Žic.
Što se tiče očekivanja u kratkom i srednjem roku, direktor Auro Domusa smatra da sadašnje vrijednosti vjerovatno predstavljaju dno trenda pada cijena, iako možda može da se očekuje još koja korekcija u narednim nedjeljama.
„Međutim, novi tržišni strahovi, kao što je situacija s kineskim građevinskim divom Evergrande, čiji su problemi potresli tamošnju ekonomiju, ali i sve veća očekivanja od značajne inflacije u jesenjim mjesecima, faktori su koji bi cijenu zlata trebalo da ‘poguraju’ na viši nivo“, poručuje Žic u razgovoru za naš portal.
Od redovnih kupaca do iznenadnih ulagača
Na pitanje kako izgleda profil prosečnog kupca investicionog zlata u Hrvatskoj i čitavom regionu, iz Auro Domusovog dosadašnjeg iskustva izdvaja se nekoliko profila.
„S jedne strane, to su dobrostojeći pripadnici grupa profesionalnih stručnjaka ili malih preduzetnika, koji imaju mogućnost da ulažu od 1.000 do 5.000 kuna (cca 130-670 eura) mjesečno, te redovno kupuju, ali manje količine zlata. Drugi kupci su osobe koje su deinvestirale neku drugu vrstu imovine (npr. prodale nekretninu ili kompaniju) i koje mogu odjednom da ulože veću količinu novca, od 400.000 kuna naviše (od 50.000 eura). Konačno, imamo sve više ljudi koji su tokom godina akumulirali značajnu štednju u bankama, a zbog izrazito niskih kamata traže neko sigurno ulaganje, ali sa većim povraćajem“, objašnjava Žic.
