Nazire li se svijetlo na kraju tunela za naftaše?

Kada je 20. aprila prošle godine cijena nafte tipa WTI na berzama prvi put u istoriji bila u minusu, i to čak 40 dolara, energetski analitičari, ali i poznavaoci tržišta, ostali su u neverici zbog fenomena prvi put zabilježenog u istoriji berzanskog poslovanja. Takozvani “crni ponedjeljak” oborio je još jedan rekord kada je rjieč o kretanju cijene nafte, a riječ je o vrijednosti nafte tipa Brent koja nije bila negativna, ali se praktično “srozala” do 13 dolara po barelu čime su oboreni svi njeni prethodni rekordi kada je riječ o njenoj najnižoj vrijednosti.

Razlog ovakvog fenomena analitičari su vidjeli u nedostatku skladišnih kapaciteta i prezasićenosti tržišta, dok se briga naftaša oko daljih planova dodatno produbila – turbulencijama koje je izazvala pandemija nije se nazirao kraj, a prognoze za oporavak tržišta kao i potražnje za naftnim derivatima nisu ulivale preveliku nadu.

Više od godinu dana kasnije, cijena nafte je u usponu uz neznatne oscilacije (za prvih šest mjeseci ove godine prosječna cijena nafte tipa Brent iznosila je 64,9 dolara po barelu, što je 63 odsto više u poređenju prošlogodišnjim prvim polugodištem), a glavni razlog stručnjaci vide u post-kovid ekonomskom zaokretu, odnosno oporavku potražnje za naftnim derivatima, jačanju proizvodnje i rastu industrijskih aktivnosti. Povoljniji makroekonomski trendovi ulili su određenu dozu optimizma naftašima koji su prethodnih godina poslovali pod okriljem politike stroge finansijske discipline i kontinuiranih investicionih rezova. Tako je već prvi kvartal nagovijestio, mada se velikom dozom opreza, da se “nazire svijetlo na kraju tunela” za proizvođače crnog zlata, iako je uticaj pandemije i dalje prisutan.

Uprkos vjetru u leđa koji trenutno makroekonomski trendovi daju naftašima u njihovoj borbi da dodatno oporave poslovanje, ipak ne treba zaboraviti da je riječ o parametrima na koje kompanije nemaju nikakvog uticaja pa tako i prognoze o daljem oporavku naftnih tržišta i dalje zavise, prije svega, od toka pandemije i mogućem uvođenju novih ograničavajućih mera. Dodatnu zabrinutost kod naftaša probudio je novi dogovor članica OPEK plus. Naime, u julu je u okviru ove grupacije postignut sporazum da se ublaže ograničenja proizvodnje, a na ovu vijest je momentalno odreagovala cijena nafte koja je već sljedećeg dana pala za više od jedan odsto. Sve ovo govori u prilog tome da, pored optimističnih dešavanja od početka godine, naftaši i dalje neće moći da odahnu kao i da trebaju da budu spremni na moguće nove tržišne turbulencije.

Kada je riječ o prvom polugodištu 2021, iako se poslovanje i dalje odvijalo pod uticajem pandemije, može se reći da je proteklo u znaku oporavka globalne ekonomije, a da li se to pozitivno odrazilo i na poslovanje naftaša saznaćemo u narednih mjesec dana, kada će većina njih objaviti rezultate poslovanja za prvih šest mjeseci.

(Telegraf Biznis)

Check Also

Crnogorski elektroprenosni sistem dijeli dividendu od preko 7,4 miliona eura

Održana je deveta vanredna Skupština akcionara Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojom je predsjedavao v.d. izvršnog direktora …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *