Ministarstvo: Stabilizovati cijene osnovnih namirnica

Vlada Crne Gore bi danas, na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) trebalo da ograniči maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba.

Maksimalna maloprodajna cijena pšeničnog bijelog hljeba, gramaže od 500 do 600 grama, prema tom predlogu, iznosiće pedeset centi. Za hljeb od 300 grama do 400 grama maksimalna cijena biće 40 centi.

Potvrđujući ovu informaciju, iz MER-a su za “Vijesti” rekli da se tako “stabilizuje maloprodajna cijena koja je u prethodnom periodu značajno fluktuirala, a sve u cilju osiguranja povjerenja potrošača u cijenu ove osnovne životne namirnice”.

Iz MER-a kažu da je to jedna od prvih mjera koje bi trebalo da dovedu do regulacije snižavanja cijena osnovnih životnih namirnica. U vezi s cijenama ostalih životnih namirnica, najavljuju da će uskoro prezentovati zaključke sveobuhvatne analize i predložiti usvajanje preporuka o eventualnom ograničavanju trgovačkih marži, “naročito imajući u vidu da se na ove proizvode već obračunava sniženi PDV od sedam odsto, kao i činjenicu da se ovi proizvodi dominantno uvoze po preferencijalnim tarifama od nula odsto”.

“Od trgovaca očekujemo da usvoje preporuke i na taj način pokažu društvenu odgovornost, a sve u cilju održavanja stabilne kupovne moći potrošača, kažu u MER-u. Tržišna inspekcija će, kako su rekli, kontinuirano pratiti kako se poštuju ove preporuke, što bi Ministarstvu trebalo da omogući da u kontinuitetu prati i eventualno predvidii “drugačiji mehanizam kontrole cijena”.

Vlada, kako je potvrđeno “Vijestima”, planira i pomoć za socijalno najugroženije stanovnike koji će dobiti besplatno ulje za domaćinstvo, posebne vaučere i niz drugih pogodnosti.

Inicativa o ograničenju cijena je potekla od Ministarstva finansija.

Od juna do juna 2,4 odsto više

U crnogorskim maloprodajama porasle su u posljednjih godinu dana cijene hljeba, brašna, ulja, šećera, mesa, jaja, mlijeka i to je, kako procjenjuju analitičari, posljedica rasta svjetske potražnje, kao i smanjenja proizvodnje suncokreta, žitarica i soje, što je izazvala pandemija koronavirusa.

Prema posljednjim zvaničnim podacima Monstata potrošačke cijene u junu 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u prosjeku su više za 2,4 odsto.

“Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena usluga smještaja, goriva i maziva za motorna vozila, mesa, mlijeka, sira i jaja, usluga ishrane u ugostiteljstvu, šećera, džema, meda, čokolade i slatkiša, farmaceutskih proizvoda, hljeba i žitarica. Potrošačke cijene u periodu od januara do juna 2021. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su više za 1,2 odsto”, saopšteno je iz Monstata.

Iz MER-a kažu da u jeku evidentnog porasta cijena prehrambenih proizvoda na globalnom nivou kontinuirano prate stanje na crnogorskom tržištu, te da je utvrđeno da pojedine kategorije namirnica bilježe dvocifren, pa čak i trocifren procentualni rast u odnosu na prošlu godinu.

Na rast cijena, kako kažu iz ovog resora, uticali su mnogobrojni faktori koji su uzrokovani, prije svega, pandemijom koronavirusa, zbog čega je došlo do poskupljenja transporta i neophodnih repromaterijala.

“Ministarstvo preko tržišne inspekcije prikuplja podatke i analizira marže u trgovini kako bi imali sveobuhvatan uvid u sve faktore koji utiču na formiranje cijene osnovnih životnih namirnica i u skladu sa tim efikasno djelovali na stabilizaciju. Potrebno je istaći da je Crna Gora do sada vodila neadekvatnu razvojnu politiku, zbog čega se pretjerano naslanjamo na uvoz, čak i onih proizvoda koje domaće kompanije mogu da proizvode. U tom pogledu, zaključak ministarstva je da naslijeđene probleme našeg hroničnog trgovinskog deficita moramo rješavati kroz adekvatne razvojne politike čiji će cilj biti jačanje domaće proizvodnje i izvoznih kapaciteta domaćih proizvođača, uz poštovanje pravila slobodnog tržišta”, istakli su u MER-u.

Uprkos tome što su mehanizmi kojima mogu da djeluju na anomalije na tržištu limitirani, iz ovog ministarstva su kazali da, zajedno u saradnji sa drugim resorima spremaju više programskih rješenja kojima će reagovati na nagli skok cijena osnovnih životnih namirnica, kako bi preduprijedili teže ekonomske i društvene posljedice.

Iz grupacije proizvođača pekarskih proizvoda su prošle sedmice poručili da zbog značajnog rasta cijena troškova proizvodnje, povećanje cijena hljeba je neminovnost koja zahtijeva temeljno preispitivanje poslovnih politika proizvođača, te razumijevanje i podršku trgovaca.

“Prosječna cijena osnovne vrste hljeba od 37 centi sa PDV-om, po kojoj ga pekare prodaju trgovcima, datira iz aprila 2019. godine, a u međuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala. U maloprodajnim objektima cijena ovog hljeba iznosi 50 centi. Činjenica je da se povrat neprodatog hljeba vrši svaki dan, te ga pekare moraju prodavati po znatno nižim cijenama ili uništavati”, saopšteno je iz ove grupacije, dodajući da su lani imali gubitak prihoda od 11 miliona što je posljedica nedostatka turističke tražnje zbog pandemije, porasta cijena sirovina i ostalih inputa koji utiču na proizvodnju.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

Završen prvi CBCG FinTech Hackaton: prva nagrada za „Budućnost“

Svečanim proglašenjem pobjednika večeras je završen prvi CBCG FinTech Hackathon na temu „Budućnost digitalnih bankarskih …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *