Brodovi često ispadaju iz najma

Brodovi državne kompanije “Crnogorska plovidba” prošle godine imali su više situacija ispadanja iz najma (off hire) u kojima su gubili ionako nisku vozarinu za koju su bili uzeti u zakup od unajmitelja, firme „Sea Pioneer“ iz Londona.

Prema izvještaju menadžmenta o poslovanju kompanije u 2020. koji je objavljen na sajtu Uprave prihoda i carina brodovi „Kotor“ i „21. maj“ lani su imali ukupno preko deset dana vremena u kojem su bili u „off hire“ statusu i po zvaničnoj računici menadžmenta dva broda su na taj način izgubila ukupno oko 69.250 dolara najamnine koju bi inače, platio „Sea Pioneer“. Taj gubitak je, skoro duplo veći, jer su lani vozarine na svjetskom tržištu brodskog postora za prevoz rasutog tereta (handy size bulkcarriere) kakvi su i brodovi “Crnogorske plovidbe”, bile skoro dvostruko veće od onih za koje je svoje brodove u vremenski najam (time charter) s londonskom firmom zaključio menadžment kompanije, prenosi Vijesti.me.

Kako su „Vijesti“ već objavile, bivši odbor direktora i aktivni izvršni direktor Slobo Pajović (DPS), lani su „Sea Pioneeru“ brodove dali u najam po vozarinama koje su tokom najvećeg dijela vremena bile skoro dvostruko niše od tržišnih, a ista praksa je nastavljena i u prvom polugodištu ove godine. Dva broda trenutno voze u najmu „Sea Pioneera“ za dnevnu vozarinu od 7.600 dolara, dok su cijene na svjetskom tržištu brodskog prostora trenutno takve da ove vrste brodova na period od šest mjeseci zaključuju ugovore po cijenama koje se kreću i od 22 do 26.000 dolara dnevno. Za prvih šest mjeseci ove godine je zbog toga “Crnogorska plovidba” izgubila najmanje oko 2,7 miliona dolara. Podaci za prošlu godinu su još lošiji, jer je ukupna prosječna vozarina po kojoj su lani vozili njeni brodovi, bila tek 6.059 dolara za “Kotor”, odnosno 6.428 dolara za “21. maj”.

Ipak, prema izvještaju menadžmenta kompanija u prošloj godini je sebi dozvolila luksuz da dva broda ukupno duže od deset dana budu u „off hire“ statusu odnosno, da zapkupac za njih ne plaća ništa, jer su dolazili u situacije kada nijesu mogli ispuniti ugovorom sa „Sea Pioneerom“ tražene uslove. U pomorstvu se, pogotovo kod “ time charter” ugovora, svaki izgubljeni ne sat, nego minut, skupo plaća i brodari nastoje na sve moguće načine da izbjegnu „off hire“ status plovila kada su ona data u vremenski zakup.

To podrazumijeva da će brod nastojati da nikada ne skrene s ugovorene trase putovanja na koje ga je poslao unajmitelj, da će stalno održavati ugovorenu brzinu plovidbe i da će mehaničke otkaze strojeva ili palubne opreme svesti na minimum, kako ne bi gubio vrijeme. Sve to, izgleda, ne važi u “Crnogorskoj plovidbi” koja je lani imala ukupan gubitak najma od 4,73 dana za brod „Kotor“ i 5,43 dana za „21. maj“.

Česti kvarovi brodova

„Kotor“ je lani imao dva odstupanja (devijacije) s rute koju je brodu odredio unajmitelj – u januaru 2020. brod je mimo plana, uplovio u luku Kolombo na Šri Lanci, a onda u martu opet je neplanirano imao devijaciju za Singapur. Samo u te dvije neplanirane devijacije, „Kotor“ je izgubio 1,2 dana najma, a izgubio je i preko dva dana najma jer, ploveći između luka Ruvais u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Čitagong u Bangladešu, brod nije mogao držati s unajmiteljem ugovorenu brzinu plovidbe.

Posebno zabrinjavaju brojni mehanički problemi koje je lani imao ovaj brod, jer je ukupno skoro dva dana najma, izgubio zbog dva kvara palubnih dizalica koje nijesu bile u stanju da iskrcavaju/ukrcavaju teret kada je to bilo ugovoreno, odnosno zbog četiri kvara stroja koje je lani „Kotor“ imao tokom aprila, juna i avgusta mjeseca.

Iz menadžmenta kompanije nijesu odgovorili na pitanja „Vijesti“ o razlozima devijacija „Kotora“ s rute na koju ga je poslao unajmitelj, kao ni o razlozima (pre)čestih menahničkih problema koje ima taj brod što je lani bio star tek osam godina.

Brod „21. maj“ je, prema izvještaju menadžmenta, manje sklon mehaničkim otkazivanjima, ali ima više problema da postigne ugovorenu brzinu plovidbe, što opet indirektno upućuje na probleme sa strojem ili neadekvatnim održavanjem broda.

Ovaj brod je lani izgubio više od pet dana najma zbog neadekvatne brzine plovidbe, a uz to je brod izgubio i nekoliko sati zbog jednog slučaja kvara dizalice.

Menadžment nije odgovorio na pitanja „Vijesti“ o tome zbog čega su u ugovorima o “time cherteru” ugovorili brzinu plovidbe koju njihovi brodovi iz raznih razloga očitio ne mogu da postignu i zašto su time u ruke unajmitelja „dali dodatno oružje“ da ih on, kada mu to iz bilo kojih razloga odgovara, može staviti u „off hire“ status i sebe dovesti u poziciju da ne plaća ionako nisku ugovorenu vozarinu.

Nije odgovoreno ni na pitanja „Vijesti“ o razlozima čestih mehaničkih problema na brodovima te državne kompanije, posebno na „Kotoru“, zbog kojih on takođe često ispada iz najma. Bez odgovora je i pitanje da li to upućuje na loš rad upravitelja stroja koji plove na tom brodu, neadekvatno praćenje broda od strane tehničkog direktora “Crnogorske plovidbe”, loš sistem održavanja broda ili probleme s nedostatkom rezervnih djelova.

Menadžment kompanije ne posjećuje brodove?

Izvor “Vijesti” blizak novom Odboru direktora kompanije tvrdi da već godinama niko od menadžera kompanija, pogotovo ne oni iz tehničkog sektora, nije posjetio dva broda kako bi se na licu mjesta uvjerili u stanje brodova i način rada njihovih posada.

To je u privatnim pomorskim kompanijama koje vode računa o svom poslovanju i resursima nedopustivo, jer kompanijski inspektori tamo obilaze brodove po svijetu i detaljno provjeravaju njihovo stanje i način na koji posada obavlja svoj dio posla. U vezi s kvalitetom gradnje brodova koji su 2012. napravljeni u kineskom brodogradilištu u Šangaju ima dosta kontroverzi, do toga da su, nezvanične informacije, da pomoćni motori-dizelgeneratori na „Kotoru“ uopšte nijesu novi, već da su na brod u brodogradilištu instalirani polovni, reparirani pomoćni motori. Činjenica je da „Kotor“ tokom svoje operativne upotrebe ima dosta mehaničkih problema.

Izvor: Vijesti.me

Check Also

IRF čvrsto posvećen razvoju preduzetništva mladih u biznisu

Izvršna direktorica Investiciono-razvojnog fonda (IRF) Irena Radović je sa saradnicima posjetila Kancelariju za saradnju mladih …

Leave a Reply

Your email address will not be published.