Dugo se na tržištu kapitala u Hrvatskoj nije diglo toliko prašine kao nakon prošlonedjeljne prezentacije predsjednika Hanfe Ante Žigmana na konferenciji o fintech-ima u Opatiji. Prva Hanfina konferencija ne tu temu ostaće zapamćena po poređenju prometa na kriptomjenjačnicama i onog na Zagrebačkoj berzi.
“Stvara se novi svijet u kojem ljudi mogu kafu platiti bitkoinom, gdje vidimo zaokret prema novoj, digitalnoj imovini, i taj zaokret je počeo. Promet na Zagrebačkoj berzi i na kriptomenjačnicama je takoreći isti, a naša je procjena da će kriptomjenjačnice ove godine imati promet od 2,27 milijardi kuna (303 miliona eura)” kaže Žigman.
Poređenja radi, prema Hanfi, ukupan promet dionicama na ZSE 2019. godine iznosio je 2,7 milijardi kuna (360 miliona eura), a lane 2,85 milijardi kuna (380 miliona eura). Na osnovu toga može se procijeniti da bi već 2022. promet na kriptomjenjačnicama mogao premašiti onaj na domaćoj berzi, a to je i godina u kojoj Žigman očekuje prve direktive EU koje će regulisati kriptoimovinu i koje će doći i u Hrvatsku, piše Jutarnji list.
Nikola Škorić, direktor i suosnivač najveće kriptomjenjačnice u Hrvatskoj Electrocoin-a, kaže da trend koji je primijetila Hanfa njega nimalo ne čudi.
“Kad je bitkoin prvi put skočio, 2017. godine, Electrocoin je narastao 20 puta. To je 2000 posto. Ove godine cijela naša industrija raste, i svima se čini da je to puno, ali taj rast je po manjoj stopi. Ono što se dogodilo prije četiri godine jeste nagli rast interesaovanja javnosti i pojava novih investitora. Sad se to ponovilo, ali je stvar otišla još više u mejnstrim”, kaže Škorić.
Dodaje da ima nešto što ga čudi. Electrocoin, pojašnjava, u posljednje tri godine bilježi rast prometa. Čak i kad su cijene kriptovaluta 2018. i 2019. pale do 90 posto, promet se zadržao i onda je 2020. krenuo novi rast.
“Mene lično više čudi to što u godinama kad je cijena padala nije bilo pada prometa, kako u broju tako i u volumenu transakcija”, kaže Škorić.
To objašnjava zašto je unazad godinu i po broj kriptomenjačnica koje su svoj rad prijavile Hanfi skočio s četiri na čak 16. Kriptovalute ipak nisu jedini segment fintech-a, odnosno finansijskih tehnologija. U fintech se ubrajaju i inovacije u osiguranju, bankarstvu, zatim u Hrvatskoj posebno izražen rast mobilnih plaćanja i aplikacija za plaćanja pa inovacije u investicijama i menadžmentu rizika.
Izvor: Jutarnji.hr
